Iako na prvi pogled zvuči zbunjujuće, Hrvati su tijekom krize povećali svoju štednju, a ne iscrpili i posljednji novčić.

Prema istraživanju analitičara Zagrebačke banke, procijenjena financijska imovina hrvatskih građana krajem srpnja dosegla je iznos od 330,4 milijardi kuna, što je 2,1 posto  više od procijenjenog iznosa bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu. U 2007., posljednjoj pretkriznoj godini, financijska imovina predstavljala je tek 85,7 posto BDP-a, da bi se u sljedećih šest kriznih godina nominalno povećala za 47,1 milijardu kuna ili za 17,3 posto, stoji u analizi.U prvih sedam mjeseci ove godine ukupna financijska imovina građana dodatno je povećana za 10,6 milijardi kuna, čemu su najviše pridonijeli porasti imovine u mirovinskim fondovima (4,25 milijardi), u bankovnim depozitima (2,4 milijarde) te u gotovini (2 milijarde).

"U ovoj godini znatno su povećane i procijenjene pričuve životnih osiguranja (za jednu milijardu), te vrijednost ulaganja u dionice i obveznice (0,7 odnosno 0,15 milijardi kuna)", navodi se u istraživanju. Vrijednost ulaganja građana u investicijske fondove također je povećana za oko 84 milijuna kuna, zahvaljujući početku oporavka tržišta kapitala. Rezultati istraživanja govore o činjenici da su građani uslijed krize promijenili potrošačke navike i više štede, ocjenjuje Tomislav Ćorić, docent na Katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
 

No, upozorava i na mogućnost da je dio tog novca zarađen u sivoj sferi. "Iako bilježimo negativne stope rasta BDP-a, očito je da se u sivoj ekonomiji okreću neka sredstva", smatra Ćorić. U strukturi financijske imovine i dalje izrazito dominiraju bankovni depoziti i gotovina (s udjelima od 55,3 posto odnosno 11,2 posto), dok svi ostali oblici ulaganja sudjeluju s tek jednom trećinom.Među njima se i po u udjelu (19,7 posto) i po dinamici rasta (+7 posto) ističe imovina građana u mirovinskim fondovima.

Sve značajniji udio u financijskoj imovini građana zauzimaju matematičke pričuve životnih osiguranja (4,5 posto), dok su ulaganja u izlistane dionice na tržištu kapitala (4,7 posto) i investicijske fondove (2,2 posto) bilježila i mnogo bolje rezultate u vremenu prije gospodarske krize, kako u pogledu udjela, tako i tržišne vrijednosti ulaganja, ocjenjuju analitičari.Tomislava Ćorića podaci o strukturi ne iznenađuju. "To nije čudno s obzirom na bankocentričnost našeg sustava. Ni 20 godina nije bilo dovoljno da se alternativni oblici ulaganja nametnu u Hrvatskoj. No, na to su utjecali i nepovoljni uvjeti, poput pada burzovnih indeksa", smatra Ćorić.