U zaleđu Rijeke, na površini od 400 tisuća četvornih metara na Škrljevu, riječka Luka kreće sa izgradnjom modernog pozadinskog terminala kojim će značajno povećati kapacitete za manipulaciju teretom i osigurati protočnost roba u sustavu. Sada, kad najveća hrvatska luka u poslovne pregovore ulazi sa istih pozicija kao i druge sjevernojadranske luke, konkurentsku prednost mora postići upravo razvojem lučkih kapaciteta i jačanjem kvalitete usluge, a Škrljevo je upravo takav projekt.

– Riječ je o najvećem investicijskom projektu Luke u novijoj povijesti i našoj najboljoj prilici za razvoj – kaže predsjednik uprave Luke Vedran Devčić dodajući da terminal Škrljevo otvara mogućnost za kontinuirani i snažan rast kontejnerskog prometa i stvara uvjete za  otklanjanje uskih grla u riječkom lučkom sustavu, osobito u multimodalnom prometu. Investicija je to, nastavlja, koja nadilazi interese tvrtke, važna je i za druge koncesionare u riječkoj luci i sigurno ima širi značaj za nacionalno gospodarstvo. To više, objašnjava prvi čovjek Luke, što je prema novom prometnom konceptu Europske komisije Luka Rijeka početna točka na Mediteranskom koridoru središnje transeuropske prometne mreže TEN-T i novi pozadinski terminal, uz investicije u željezničku infrastrukturu i liberalizaciju tržišta željezničkih operatera, značajno povećava protočnost prometa na kopnenom dijelu pravca.

Ovaj strateški projekt Luke na prostoru koji je u cijelosti u njihovu vlasništvu ukupno je vrijedan 50 milijuna eura. Pripreme su počele lani, a za koji dan očekuje se ishodovanje građevinske dozvole za sve faze projekta kako bi se potom raspisao natječaj za gradnju. Terminal, opremljen sa svom potrebnom infrastrukturom i mehanizacijom, prvenstveno za manipulaciju i skladištenje praznih kontejnera, za njihovo punjenje, pražnjenje i popravak te sa novim zatvorenim i otvorenim skladišnim prostorima površine od 100 tisuća "kvadrata" i godišnjim kapacitetom od 125 tisuća kontejnera, trebao bi biti gotov krajem 2016. godine. Veći dio novca za Škrljevo planira se osigurati iz dokapitalizacije tvrtke javnom ponudom nove emisije dionica na tržištu kapitala.

Ciljani iznos dokapitalizacije je 300 milijuna kuna, a osim za Škrljevo i jačanje bilance, sredstva od dokapitalizacije iskoristit će se i za druge investicije na lučkom području. U kasnijoj fazi , Škrljevo i drugi projekti financirati će se iz fondova EU, vlastitih i kreditnih sredstava. Neslužbeni interes za dokapitalizaciju, otkriva Devčić, je vrlo dobar , a poželjni potencijalni partneri su domaći i strani institucionalni ulagači i neki od poslovnih partnera riječke Luke.