Procijenjena financijska imovina građana Hrvatske krajem srpnja ove godine dosegnula je 330,4 milijardi kuna, što je 2,1 posto više od procijenjenog iznosa bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2014. te nominalno 57,7 milijardi kuna više u odnosu na 2007., navodi se u danas objavljenoj analizi Zagrebačke banke "Trendovi ulaganja građana u Hrvatskoj".

U 2007. – posljednjoj pretkriznoj godini – financijska imovina građana predstavljala je tek 85,7 posto BDP-a.

Samo u prvih sedam mjeseci ove godine ukupna financijska imovina građana povećana je za 10,6 milijardi kuna. Pritom je u mirovinskim fondovima porasla za 4,25 milijarde kuna, u bankovnim depozitima za 2,4 milijarde kuna, a u gotovini za 2 milijarde kuna.

U ovoj su godini znatno povećane i procijenjene pričuve životnih osiguranja, za milijardu kuna, te vrijednost ulaganja u dionice i obveznice, za 0,7 odnosno 0,15 milijardi kuna. Vrijednost ulaganja građana u investicijske fondove također je povećana zahvaljujući početku oporavka tržišta kapitala za oko 84 milijuna kuna, ističe su u analizi Zagrebačke banke.

Kako se dalje navodi, u strukturi financijske imovine i dalje izrazito dominiraju bankovni depoziti i gotovina, s udjelima od 55,3 odnosno 11,2 posto, dok svi ostali oblici ulaganja sudjeluju s tek jednom trećinom. Među njima se i po u udjelu od 19,7 posto i po dinamici rasta od 7,0 posto ističe imovina građana u mirovinskim fondovima, obveznim i dobrovoljnim, unatoč ovogodišnjem izdvajanju prikupljene imovine zaposlenika s beneficiranim radnim stažem.

Sve značajniji udio u financijskoj imovini građana zauzimaju i matematičke pričuve životnih osiguranja od 4,5 posto, dok su ulaganja u izlistane dionice na tržištu kapitala, s udjelom od 4,7 posto, i investicijske fondove, čiji je udio 2,2 posto, bilježila mnogo bolje rezultate u vremenu prije gospodarske krize.

"Euforija koja je obilježavala ulaganja u vrijednosnice kotirajuće na tržištu kapitala do 2007. zamijenjena je dugotrajnim nepovjerenjem u njihovu isplativost nakon ispuhivanja cjenovnog balona po izbijanju svjetske financijske krize. U ovoj se godini, međutim, osjećaju blagi znaci oživljavanja na tržištu kapitala, vidljivi i u rastu burzovnih indeksa i u količini i vrijednosti obavljenih transakcija", navodi se u toj analizi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost