Tekuća godina, koja je na najvažnijim svjetskim burzama prolazila u znaku stabilnog rasta i optimizma, doživjela je prvu ozbiljniju korekciju sredinom ovog mjeseca. Tako je drugi tjedan listopada donio jedan od najvećih padova još od početka krize, te je primjerice indeks S&P 500 izgubio nešto više od 6 posto svoje vrijednosti, dok su američke državne obveznice zabilježile porast cijene i pad prinosa.

Strah od usporavanja 
Volatilnost na tržištima i pad cijena dionica koji je poprimio globalne razmjere u prvom je redu posljedica objave izvještaja sa sastanka američkog FED-a u kojem je apostrofiran strah od globalnog ekonomskog usporavanja, do kojeg bi moglo doći zbog moguće recesije u eurozoni te usporavanja kineskog gospodarstva. Takve objave i očekivanja od strane američkih monetarnih vlasti dovele su u pitanje najavljeni kraj trećeg kruga monetarnog popuštanja, tj. programa otkupa obveznica na tržištu čime se direktno povećavala likvidnost financijskog sustava. Naime, nakon spomenute korekcije i povećanja volatilnosti na financijskim tržištima pojavile su se i pretpostavke da bi se s programom otkupa obveznica moglo nastaviti i nakon kraja listopada, za kada je prvotno predviđen kraj programa.

Ipak, sudeći prema izjavama pojedinih članova FED-a do toga ne bi trebalo doći, jer realni pokazatelji američkog gospodarstva i dalje upućuju na održiv oporavak, a projicirana stopa rasta američkog gospodarstva u drugoj polovini ove godine kao i u narednoj godini iznosi solidnih 3 posto.Doduše, spomenuto usporavanje europskog i kineskog gospodarstva, kao i geopolitička nestabilnost u Ukrajini i na Bliskom istoku te prijetnja epidemije ebole sasvim očekivano unose određenu dozu straha u sudionike na tržištima kapitala. Stoga je realno očekivati, a i iz FED-a su došli takvi signali, da će razdoblje rekordno niskih kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama potrajati duže nego se očekivalo, te ćemo prvo povećanje referentnih kamatnih stopa po svemu sudeći vidjeti tek krajem iduće godine, a ne na proljeće kako se inicijalno pretpostavljalo. 

Deflatorne prijetnje
I britanska središnja banka je odlučila ne podizati referentnu kamatnu stopu, u prvom redu zbog negativnih kretanjima u eurozoni kao svom glavnom trgovinskom partneru, iako se i od nje očekivalo da to napravi najkasnije početkom sljedeće godine. Što se eurozone tiče, jasno je da će kamatne stope tamo najduže ostati na rekordno niskim razinama, zbog najlošije gospodarske slike među najvećim svjetskim ekonomijama i najizraženijih deflatornih prijetnji. Naravno, produženo razdoblje niskih kamatnih stopa trebalo bi podržavati rast kako dioničkih tako i obvezničkih tržišta, međutim jasno je da jeftin novac neće vječno moći gurati financijska tržišta prema gore. Za nastavak pozitivnih kretanja na tržištima bit će potreban i realan rast u gospodarstvu, što je u SAD-u kao najvećoj svjetskoj ekonomiji i sada slučaj. 

Manje nezaposlenih
Tako je 63 posto kompanija iz sastava indeksa S&P 500 koje su do sada objavile rezultate poslovanja u proteklom kvartalu nadmašilo očekivanja analitičara, a za očekivati je da se takav pozitivan trend održi i u ostatku razdoblja objave poslovnih rezultata. Također, dodatan moment koji govori u prilog poboljšanju gospodarskog stanja u najvećoj svjetskoj ekonomiji je i podatak o padu stope nezaposlenosti na 5,9 posto, što je najniža razina još od srpnja 2008. godine. Dodatan impuls potrošnji građana bi trebala dati i cijena nafte, koja je ove godine pala za više od 20 posto, reflektirajući doduše na taj strah investitora od globalnog gospodarskog usporavanja. Ipak, ukoliko zaista dođe do dodatnog povećanja potrošnje realnog sektora zbog nižih cijena sirovina, to bi u kombinaciji s produljenim razdobljem niskih kamatnih stopa trebalo u konačnici dovesti do poboljšanja gospodarske situacije na globalnoj razini, čime bi i naše gospodarstvo napokon moglo profitirati u određenoj mjeri.