Dva i pol mjeseca nakon što je stupio na čelo Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Vladimir Kristijan predstavio je novi smjer i mjere.

Razvojna banka više se okreće financiranju izvoza, pojačava fokus na malo i srednje poduzetništvo, EU projekte, garancije, a posebnu linija kreditiranja otvara se specifično za tvrtke izašle iz predstečajnih nagodbi. Ukupni efekt novih mjera za koliko bi se trebala povećati kreditna aktivnost doseže 2,15 milijardi kuna.

Mezzanin financiranje
"Novca na tržištu ima, ali je problem rizik. Postojeća likvidnost je oko 5,6 milijardi kuna, s mjerama HBOR-a premašit će šest milijardi", rekao je Kristijan. Čak 800 milijuna kuna u 2015. namijenjeno je financiranju korisnika EU projekata, od čega 600 otpada na javni sektor s najvećim brojem spremnih projekata. U HBOR-u se nadaju da će otvaranje okvirnih kredita s bankama povećati brzinu i dostupnost kredita malim i srednjim poduzetnicima na 30 dana, a financijski efekt te mjere iznosi 400 milijuna kuna. Uvodi se i suradnja s leasing društvima u okviru koje bi mali poduzetnici mogli realizirati kamatu oko četiri posto za što će biti izdvojeno 250 milijuna kuna.

S obzirom da je jedna od najvećih zamjerki banaka poduzetnicima manjak kapitala i instrumenata osiguranja, HBOR uvodi mezzanin financiranje, odnosno kreditiranje po modelu podređenog duga za što je spremno 200 milijuna kuna. Mezzanin financiranje namijenjeno je malim i srednjim poduzetnicima, no ne isključuje velike tvrtke, iz sektora prerađivačke industrije, ICT-ja i poljoprivrede koji kreću u realizaciju investicija. Rok otplate je do 12 godina uključujući poček do osam godina, a posebnost je u tome da se kredit HBOR-u podređen bankovnom kreditu u smislu otplate i instrumenata osiguranja, a njegova otplata počinje tek nakon što se vrati zajam poslovnoj banci. "Pokaže li se ova mjera dobrom, povećat ćemo limit dostupnih sredstava", rekao je Kristijan. 

Službeni vs. privatni auti
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić poručio je da gospodarski oporavak nije moguć bez intenzivnog kreditiranja, a postojeći portfelj kredita poduzetnicima pao za 16 milijardi kuna. "Snažnija podjela rizika, povećanje marže poslovnim bankama, snižavanje kamatnih stopa, ali i potpuno novi modeli od kojih posebno ističem 'kredite po modelu podređenog duga' te okvirne kredite s bankama ključni su naglasci novog seta mjera", rekao je Grčić.Na pitanje novinara je li u uvjetima recesije odmah po dolasku bilo potrebno kupovati nove službene automobile, članica Uprave Martina Jus rekla je da je analiza pokazala da su troškovi upotrebe privatnih automobila bili značajno veći nego nabavka novih.