Hrvatskoj poštanskoj banci, posljednjem velikom kreditoru u državnom vlasništvu, ponovno će se tražiti kupac iduće godine, a uoči privatizacije HPB je u potrazi za injekcijom svježeg kapitala.

Na stolu je otvoreno nekoliko opcija s Europskom bankom za obnovu i razvoj, a u bankovnim krugovima se spominje i mogućnost da kapital uplati Državna agencija za osiguranje štednih uloga (DAB). Razgovore s EBRD-om otvorila je bivša Uprava na čelu s Čedom Maletićem nakon što je Vlada odbila Erste banku ocijenivši ponudu od oko stotine milijuna eura preniskom. Pregovori su otvoreni na proljeće kada je provedeno preliminarno dubinsko snimanje, a zbog promjene menadžmenta HPB-a razgovori su privremeno usporili tijekom ljeta, da bi ponovno bili nastavljeni u rujnu kad je Tomislav Vuić preuzeo kormilo nad bankom. EBRD je zainteresiran za ulaganje i razmatra više scenarija. Jedna je klasičan 'modus operandi' te razvojne banke, odnosno ulazak u vlasništvo do udjela oko 20 posto.

Ostale mogućnosti kojima je, doznajemo, banka čak i sklonija je investicija hibridnim financijskim instrumentima poput izdanja konvertibilnih obveznica, uplate hibridnog depozita ili kupnje povlaštenih dionica. Budući da je velik dio posla već odrađen, upućeni u pregovore kažu da je transakciju moguće dovršiti u narednih nekoliko mjeseci, realno do kraja prvog kvartala iduće godine. "Ulazak EBRD-a u banku je dobar posao za HPB. Nakon neuspjele privatizacije banci treba kapitala, a upitno je može li uplatiti i želi li to uopće država. S druge strane, EBRD je međunarodna financijska institucija koja donosi kredibilitet i otvara kreditne linije", kaže naš sugovornik koji je želio ostati anoniman. Interes EBRD-a za HPB nije novost; europska razvojna banka u nekoliko je navrata željela ulazak u petu po veličini domaću banku, jedinu preostalu u državnom vlasništvu s konkretnim tržišnim udjelom od 4,8 posto.

Posljednji puta pregovori s državom propali su početkom 2010. jer je EBRD nudio ulazak vrlo blizu nominalne vrijednosti što su u Vladi Jadranke Kosor odbili. Kako doznajemo, i ovog puta bi se međunarodni investitor mogao postaviti dosta oštro u razgovorima, u skladu s poznatom reputacijom da 'nije dobrotvorna institucija već banka'. Doznajemo da svoj ulazak EBRD uvjetuje s tim da se država obveže na privatizaciju u narednih tri do pet godina, kao i da banka poveća pokrivenost loših plasmana rezervacijama sa sadašnje razine. Zaključenje posla ovisit će o pregovoračkim adutima Vlade; s jedne strane država ima opciju da se u posao uključi DAB što bi onima koji kalkuliraju s idejom da je u pitanju jeftini šoping zbog stanja u proračunu izbilo argument iz ruke.

S druge strane, na pregovaračku poziciju države oko cijene utjecat će devetomjesečni rezultati poslovanja koje će HPB objaviti idući tjedan. Na njih će sasvim sigurno utjecati mjere regulatora koji je naložio izdvajanje novih rezervacija na teret dobiti za kriminal u vrijeme Uprave Josipa Protege prije 2009. HNB je, podsjetimo, tražio dodatne rezervacije za taj dio kreditnog portfelja što je bivša Maletićeva Uprava osporavala. Rezultat toga, bile bi značajno podcijenjena imovina i vrijednost banke zbog čega financijska izvješća ne bi prikazivala istinito i objektivno stanje, argumentirala je prethodna Uprava. Novo vodstvo, na čelu s Vuićem, odlučilo je postupiti kao i ostale banke koje su se najprije žestoko opirale i lobirale protiv zahtjeva HNB-a da bi na kraju ipak provele dodatne rezervacije.

Upućeni smatraju da je sigurno da će idući tjedan HPB objaviti pozamašan gubitak, a s obzirom na istek hibridnih depozita DAB-a i Fonda za zbrinjavanje nuklearnog otpada iz računice adekvatnosti kapitala, banka će se spustiti ispod regulatornog minimuma od 10% pa će do kraja ove godine vlasnik morati pronaći najmanje 350 mil. kuna kapitala, a vjerojatno i više.Bivši ministar financija Slavko Linić koji je odbio Erste zbog preniske cijene i postavljanja drugih uvjeta da se dio rizika prebaci na državu, rekao nam je da "HPB-u evidentno treba dokapitalizacija jer banka još trpi štetu iz afere Bankomat" smatrajući da EBRD-u treba postaviti nekoliko uvjeta. "Treba inzistirati na postizanju najmanje knjigovodstvene cijene, tražiti da vlasnik preuzme sve rizike i da ih ne prebacuje na državu već da sam konsolidira poslovanje", zaključio je Linić.