EN DE

Svrha kodeksa – definirati ograničenja kako bi se isključio sukob interesa

Autor: Biserka Ranogajec
04. prosinac 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Kodeks propisuje koje transakcije s dionicama se smatraju neetičnim, što se misli pod unutarnjim povlaštenim informacijama i sl.

Hrvatska nema kodeks korporacijskog upravljanja iako je Zakonom o trgovačkim društvima iz 2003. godine propisano da se donese. Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika HUM CROMA pokrenulo je njegovu izradu i objavilo nacrt kodeksa korporacijskog upravljanja. Do lipnja iduće godine HUM CROMA i Udruženje članova nadzornih odbora obvezalo se izraditi prijedlog Hrvatskog kodeksa korporativnog upravljanja prema najboljoj praksi u gospodarstvima zemalja članica EU. S dokumentom bi se potom trebali usuglasiti Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Gospodarsko socijalno vijeće RH i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kodeks iznad zakona
“Kodeks korporacijskog upravljanja iznad je zakona i nema svrhu prepisivati ga i ponavljati slovo i duh Zakona o trgovačkim društvima. Kodeks ulazi u područje koje vrijedi za korporativno upravljanje u dioničkim društvima koja su na burzi”, objašnjava Esad Čolaković, glavni menadžer CROME. Dodaje kako je to primarna svrha kodeksa, a šira je namjena njegova primjena i kod onih društava koja se žele uvrstiti na burzu te kod d.o.o. koji imaju nadzorne odbore. Ukratko, cilj je kodeksa uspostaviti visoke standarde korporacijskog upravljanja i transparentnosti poslovanja dioničkih društava. Cilj je dobrim i odgovornim upravljanjem i nadziranjem dioničkih društava u prvom redu zaštititi investitore, a zatim i druge nositelje interesa. Kodeks pobliže definira što se smatra sukobom interesa, koje transakcije s dionicama se smatraju neetičnim, što se misli pod unutarnjim povlaštenim informacijama i sl. Zakon o trgovačkim društvima i Zakon o vrijednosnim papirima utvrđuju što se smatra općenito sukobom interesa ili nedopustivim postupcima zloporabe povlaštenih informacija, tumači Čolaković. Svrha kodeksa je, kaže, utvrđivanje onih ograničenja i postupaka koje kompanije moraju provoditi kako bi isključile sukob interesa. Primjerice, u nacrtu kodeksa se kaže kako je “neovisno o podacima koje je društvo dužno objaviti sukladno zakonu ili drugim pravilima, društvo je dužno u najkraćem mogućem roku javno objaviti i time staviti na raspolaganje svim zainteresiranim stranama bitne podatke o radu i djelovanju društva, kao i sve podatke o činjenicama i okolnostima koje mogu biti od utjecaja na cijenu dionica tog društva (cjenovno osjetljive informacije).” Neobjavljene cjenovno osjetljive informacije smatraju se pak povlaštenim informacijama i potpadaju pod poseban režim čuvanja.

Hrvatska nema kodeks korporacijskog upravljanja iako je Zakonom o trgovačkim društvima iz 2003. godine propisano da se donese. Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika HUM CROMA pokrenulo je njegovu izradu i objavilo nacrt kodeksa korporacijskog upravljanja. Do lipnja iduće godine HUM CROMA i Udruženje članova nadzornih odbora obvezalo se izraditi prijedlog Hrvatskog kodeksa korporativnog upravljanja prema najboljoj praksi u gospodarstvima zemalja članica EU. S dokumentom bi se potom trebali usuglasiti Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Gospodarsko socijalno vijeće RH i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Kodeks iznad zakona
“Kodeks korporacijskog upravljanja iznad je zakona i nema svrhu prepisivati ga i ponavljati slovo i duh Zakona o trgovačkim društvima. Kodeks ulazi u područje koje vrijedi za korporativno upravljanje u dioničkim društvima koja su na burzi”, objašnjava Esad Čolaković, glavni menadžer CROME. Dodaje kako je to primarna svrha kodeksa, a šira je namjena njegova primjena i kod onih društava koja se žele uvrstiti na burzu te kod d.o.o. koji imaju nadzorne odbore. Ukratko, cilj je kodeksa uspostaviti visoke standarde korporacijskog upravljanja i transparentnosti poslovanja dioničkih društava. Cilj je dobrim i odgovornim upravljanjem i nadziranjem dioničkih društava u prvom redu zaštititi investitore, a zatim i druge nositelje interesa. Kodeks pobliže definira što se smatra sukobom interesa, koje transakcije s dionicama se smatraju neetičnim, što se misli pod unutarnjim povlaštenim informacijama i sl. Zakon o trgovačkim društvima i Zakon o vrijednosnim papirima utvrđuju što se smatra općenito sukobom interesa ili nedopustivim postupcima zloporabe povlaštenih informacija, tumači Čolaković. Svrha kodeksa je, kaže, utvrđivanje onih ograničenja i postupaka koje kompanije moraju provoditi kako bi isključile sukob interesa. Primjerice, u nacrtu kodeksa se kaže kako je “neovisno o podacima koje je društvo dužno objaviti sukladno zakonu ili drugim pravilima, društvo je dužno u najkraćem mogućem roku javno objaviti i time staviti na raspolaganje svim zainteresiranim stranama bitne podatke o radu i djelovanju društva, kao i sve podatke o činjenicama i okolnostima koje mogu biti od utjecaja na cijenu dionica tog društva (cjenovno osjetljive informacije).” Neobjavljene cjenovno osjetljive informacije smatraju se pak povlaštenim informacijama i potpadaju pod poseban režim čuvanja.

Analiza Uprave
Što se tiče samih financijskih izvješća, u nacrtu se predlaže njihovo objavljivanje na web-stranici društva odmah nakon njihova utvrđivanja. Isto tako godišnja, polugodišnja te tromjesečna izvješća ne bi trebala biti ograničena samo na sadržavanje podataka sukladno zakonima već bi trebala imati i analizu i stajalište uprave o poslovanju te objašnjenja ako je došlo do promjena u odnosu na planirane rezultate. Javnim mora biti i popis dioničara s brojem i rodom dionica kao i popis vlasnika bilo kojih drugih vrijednosnih papira koje je društvo izdalo. Osim toga, društvo je dužno u izvješćima iznijeti podatke o dionicama i drugim vrijednosnim papirima društva u vlasništvu svakog člana uprave i nadzornog odbora. Posebno se utvrđuje u nacrtu nadzor nad protokom povlaštenih, odnosno neobjavljenih informacija i njihovom mogućom zloporabom. Kodeks se potom zalaže za potvrdu načela jedna dionica jedan glas i jednako postupanje prema svim dioničarima. Osim toga, u nacrtu su jasno razrađene procedure za rad NO-a, uprave i drugih organa, za izbjegavanje sukoba interesa, efikasnog unutarnjeg nadzora te sustava odgovornosti.

Za nepoštivanje kodeksa opoziv Uprave i NO-a

U godišnjem izvješću kao i na svojim web stranicama društva moraju navesti jesu li se pridržavala svih preporuka u kodeksu, a ako nisu primijenile neku od preporuka, moraju objasniti zašto. Sankcije mogu biti teške, kaže Esad Čolaković. Nepoštivanje znači ne samo moralnu odgovornost nego može biti i razlog za opoziv članova uprave i NO-a, za skidanje s burze, za isticanje zahtjeva za naknadu štete ili oduzimanje nezakonito stečenih prihoda.

Autor: Biserka Ranogajec
04. prosinac 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close