Industrija zabave na svjetskoj razini "vrti" stotine milijardi, a Hrvatska je na tom polju postala senzacija globalnih razmjera. I to nije pretjerana ocjena.

Vodeći ljudi domaće party scene upravo na najvećoj europskoj dance konferenciji u Amsterdamu, u društvu 2000 promotora i izvođača traže nove projekte i suradnike koji bi svoje milijunske poslove doveli na naše tržište. A koliko su potentne suradnje domaćih i inozemnih poduzetnika, koji biznis grade na klupskoj i festivalskoj ponudi, ocrtavaju brojke kojima se danas možemo hvaliti. Ove je godine, i to samo sa četiri najjača festivala na obali – Ultra Europe u Splitu i na Hvaru, Hideout na Zrću te Outlook i Dimensons u Puli, naša zemlja privukla najmanje 350 milijuna kuna i desetke tisuća turista. I dok će mnogi reći da je riječ tek o kratkotrajnom trendu, oni koji posao razvijaju na party ponudi, tvrde suprotno.

Jedan od njih je i Ivan Bušljeta, suvlasnik novaljske Papaye, koja je ušla na u top 100 najboljih svjetskih klubova i na 23. je mjestu."Festivali su prerasli u velik biznis koji je u strelovitom uzletu. Posao je to velikih brojki. A u tom poslu svi pričaju o Hrvatskoj. Svi ugovori koje smo potpisali za Zrće su na 5-7 godina pa je i to dokaz da nije riječ o trenutnom hiru. Ne možemo znati hoće li situacija biti ovako plodonosna i 2025., ali će sigurno trajati nekoliko godina. Hrvatska je urezana u svjetsku mapu elitnih festivalskih događanja. Imamo priliku privući još  festivala i trajno se utaboriti na vrhu scene, no treba dublje zagrepsti. I raditi. Konkretno", objasnio je dan uoči odlaska u Amsterdam.Ovaj poduzetnik dobro zna o čemu govori, ako zbog ničeg, onda zbog činjenice da se u njegovu klubu na Zrću, koji je sam po sebi izgradio svjetski renome, održavaju tri velika festivala – Hideout, Sonus i Fresh. No neće stati na tome.

Bušljeta za ekskluzivno otkriva da će iduća sezona u Papayu dovesti još jedan prestižni brend – Ibiza Rocks. Njegovi promotori, čiji koncept podrazumijeva spoj vrhunskih bendova poput Franca Ferdinand, The Kooks, Kaiser Chiefs te elitnih DJ-va poput Fat Boy Slim, Example, Prodigy, odabrali su Papayu za hrvatsku franšizu i ondje će se smjestiti od 20. do 23. srpnja 2015."Ugovor je potpisan na 3-5 godina, a plan je u dvije godine doći na 12.000 posjetitelja. I taj projekt dokaz je da priča Hrvatske kao festivalske oaze ide dalje", kaže. No, iako hvali aktualnu situaciju, uvjeren je da se na poslovnom – party planu može puno, puno više."Kod nas ima sposobnih ljudi i inicijativa. No stranci koji žele sudjelovati počinju tražiti opipljiviju suradnju s lokalnom samoupravom i ministarstvima, traže partnerstvo i na državnoj razini", kaže priznajući da zasad ne postoji tijelo ili dužnosnik kome bi se domaći i strani poduzetnici mogli obratiti i analizirati potencijalne projekte.

"Ima dosta prostora da se bolje organizira takva suradnja. Zasad je to dosta sporadično i vaga se još naginje prema privatnim inicijativama i kemiji kroz koju stranci u suradnji s nama ostvaruju projekte. A dosta je resora kojih se priča tiče. Ministarstvo prometa je jedan od primjera. Zašto prijevoznicima ne olakšati poslovanje koje bi rezultiralo boljom povezanošću i većim brojem gostiju koji jamče i rast potrošnje", kaže. I predlaže konkretne stvari: "Trebalo bi organizirati okrugle stolove s radnim skupinama zainteresiranih ministarstva, gradova, županija i privatnih poduzetnika, te stranaca koji žele sudjelovati u razvoju tog poslovanja pa da 'istresemo' želje i probleme te definiramo gdje pomoći, što poticati, a što izbjegavati". O ovome treba više komunicirati, a ne prepustiti da se stvari stihijski dešavaju, kao što je kod nas prečest slučaj pa ovisimo o kiši ili suncu, i čekamo da se netko pojavio umjesto da se planski osmišljavaju konkretni produkti.

No da pomaka ima kaže Bušljetin suradnik, suvlasnik Fresh festivala – Adnan Medmedović Medo: "Dobar primjer je to što je nekoliko festivala od HTZ-a dobilo novčanu potporu. To je dokaz da se svijest mijenja. No treba uložiti više truda." Mehmedović kaže da bi baš sada, u Amsterdamu, uz privatni sektor trebala biti prisutan i HTZ jer bi se kroz par sastanaka mogla zatvoriti priča novim poslovima i nekoliko desetaka tisuća turista za iduću godinu. "Nažalost, nitko od njih nije na tako važnom događaju. A bilo bi idealno da budu s nama jer bi se, kad sjednemo s konkretnim ljudima, oni puno bolje osjećali, to bi cijeloj priči dalo na težini", predlaže.Treba biti iskren, nadovezuje se Bušljeta, nije, Split sam od sebe dobio festival Ultra Europe, već je ekipa entuzijasta ušla u poslovni rizik kako bi se dogodilo ono o čemu priča cijeli svijet. Za projekt su odgovorni Ivanov brat – Nikola Bušljeta i Joe Bašić, vlasnik agencije MPG koji su od Amerikanaca na pet godina zakupili licencu i na našu obalu u jedan vikend doveli 60.000 ljudi.

A tu privilegiju nije mogao dobiti makar tko. Ultra Worldwide svoje je festival dotad održavala samo u Miamiju te Argentini, Čileu i Koreji, a potom su se odlučili i na europsku lokaciju. Odluka je pala baš na Split i Hvar koji, u europskim okvirima, drže ekskluzivno pravo na Ultru. A zašto baš Hrvatska? E tu se priča vrača u povoje festivalskog biznisa na našem terenu, s kojima domaći ljudi nisu imali gotovo nikakve veze. Hrvatski festivalski proizvod nije se dogodio planskim promišljanjem i turističkom strategijom državnih tijela, a ni domaćih poduzetnika.Projekt iz kojeg se iznjedrila scena, bio je Garden festival koje je prije 10 godina  Petrčanima pokrenuo bivši producent sastava UB40 Steve Colgan. Drugi okidač bio je Outlook čiji je 'spiritus movens' Noah Bell posjetio Garden pa pokrenuo svoj projekt i na kraju se skrasio u Puli gdje su s Vedranom Menigom započeo suradnju iz koje se izrodio i Dimensions.

Njihov primjer slijedili su svi ostali svjetski promotori. Malo tko, kaže Mehmedović, zna da do dolaska Gardena, nije postojala low coast kompanija koja bi vozila u Hrvatsku:  "Colgan je zaključio pregovore s Ryanairom za linije kojima su putovali gosti Gardena i tako je ta kompanija 'probila' Hrvatsku kao destinaciju. To smo i mi sa Zrća vidjeli pa smo se počeli oglašavati u Ryanair magazinu. Uskoro se pojavio i Easy Jet, pa je usporedno s tim poslovnim pričama eksplodiralo i Zrće".Dakle, nitko ne poriče da su priču kojom se danas Hrvatska rado hvali "zavrtili" stranci. Ali oni su našli partnere među domaćim poduzetnicima i baš je taj spoj doveo do senzacije kojoj smo danas svjedoci. To znači da postoji nova generacija poslovnih ljudi koji razvijaju biznis strategiju na industriji zabave. A njezin uspjeh više nije toliko slučajan kao u samom početku.

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak