Europska unija odlučila je nametnuti drastična ograničenja za emisije štetnih plinova u sklopu druge faze primjene protokola iz Kyota, što je odmah izazvalo val nezadovoljstva u nekima od članica. Barrosova komisija je objavila da je smanjila količinu dozvola koje je 10 članica EU namjeravalo odobriti industriji za sedam posto. Prihvaćen je samo plan Velike Britanije za dodjelu dozvola industriji za emisiju štetnih plinova. Najavljeno smanjenje podrazumijeva i smanjenje emisije u odnosu na onu iz 2005. za sedam posto.

Ogorčeni Nijemci
Odluke su službeno predane desetorima članicama EU, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Grčkoj, Irskoj, Latviji (Letoniji), Litvi, Luksemburgu, Malti, Slovačkoj i Švedskoj. Francuska je u posljednjem trenutku povukla svoj plan nakon naznaka da će biti odbijen. Pariz je objavio da će novu verziju plana podastrijeti tek za nekoliko tjedana. Cijena dozvole za emisiju ugljičnog dioksida porasla je na europskom tržištu za 45 posto na 18,30 eura za tonu štetnih plinova.Najveći europski zagađivač, Njemačka, kazala je kako su nova ograničenja neprihvatljiva i da će odmah dovesti do poskupljenja električne energije. Njemački ministar za okoliš Sigmar Gabriel rekao je da je Komisijina metoda kalkuliranja emisija ugljičnog dioksida do zadnjega trenutka bila nepoznata, što je nazvao praksom suprotnom transparentnosti potrebnoj za trgovanje emisijama.“Ova odluka šalje signal da je Europa čvrsto odlučila dosegnuti ciljano smanjenje emisije predviđeno Protokolom iz Kyota i osigurati uspjeh režima trgovine kvotama za emisiju u EU”, smatra europski povjerenik za okoliš Stavros Dimas. Glavno oruđe Unije za ispunjenje obveza iz Kyota europska je shema trgovanja emisijama (ETS) prema kojoj EU mora do 2012. srezati svoje emisije štetnih plinova za osam posto u odnosu na razine iz 1990. godine. Britanci jedini imaju razloga za zadovoljstvo odlukom Komisije, dok je većina ostalih zemalja razočarana. Tako je Litva, kojoj je naređeno da svoje emisije stakleničkih plinova smanji za pola, vrlo “uznemirena” odlukom, a slična gledišta dijeli i još jedna nova članica, Slovačka.

Slijedi avioindustrija
Stvaranjem tržišta za emisije tih plinova tvrtke bi trebale imati financijske razloge koji bi ih naveli da smanje emisije. Veliki zagađivači, kao što su, primjerice, elektrane, moraju dobiti dozvolu za svaku tonu ugljičnog dioksida koju ispuste u atmosferu. Ovisno o njihovim potrebama, one mogu kupovati ili prodavati te dozvole pa se stoga smatra kako bi trgovanje trebalo omogućiti kompanijama da smanje emisije po najnižoj cijeni. Međutim, ako neko regulatorno tijelo koje dodjeljuje dozvole, kao što je to u ovome slučaju komisija, smanji dopuštene količine, tada će doći do poskupljenja, što bi se na kraju prelomilo na leđima potrošača. Protivnici smanjenja emisija tvrde kako taj potez neće dovesti do smanjenja zagađenja. Također, i neki članovi same Komisije, poput Nijemca Güntera Verheugena, zabrinuti su da bi ovim mjerama mogla biti ugrožena konkurentnost Europe i njezina gospodarstva. ETS sada pokriva samo velike zagađivače, poput elektrana i rafinerija, no u budućnosti bi se u program trgovanja emisijama trebale uključiti i zrakoplovne tvrtke. Međunarodna udruga za zračni promet (IATA) odmah je reagirala upozorivši kako će to dovesti do pada profita zrakoplovnih kompanija diljem svijeta za tri milijarde eura godišnje. Generalni direktor IATA-e Giovanni Bisignani smatra kako će EU time zadati veliki financijski udarac zrakoplovnim kompanijama koje su posljednjih godina poduzele velike napore kako bi se oporavile od šoka koji su doživjele nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. godine. Inače, nezadovoljne zemlje imaju rok od dva mjeseca za žalbu.
Igor Medić/agencije