Uoči još jednog debelo zakašnjelog rebalansa ministar Boris Lalovac odlučio je, barem verbalno i u javnim istupima, trenirati strogoću.

Sudeći prema medijskim porukama, najoštrije se postavio prema ministru zdravlja Siniši Vargi, od kojega navodno traži  milijardu kuna ušteda. S obzirom na tajming rebalansa, to bi značilo u preostala dva mjeseca rezanje troškova HZZO-a za punih 33 posto (mjesečni se rashodi zdravstva kreću oko 1,5 milijardi). A to zvuči prilično neozbiljno. Dodatne potrebe zaduživanja države izvjesne su čak i ako u Katančićevoj i ove godine primijene lanjski recept te dio dospjelih obveza po dugovima zdravstvenih ustanova ne podmire niti prikažu u izvršenju proračuna.

Osim što će deficit biti najmanje 2,5 milijarde kuna veći od planiranog, izvjesno je i da će prihodi od privatizacije biti barem upola manji od predviđene dvije milijarde. Pritom treba imati na umu da ovogodišnji račun financiranja uključuje 6,2 milijarde kuna depozita za prijenos u 2015. za otplatu euroobveznica (750 milijuna eura) koje dospijevaju već 5. siječnja.  Prema najavama ministra financija, dodatne se potrebe zbog probijanja deficita i podbačaja privatizacijskih aktivnosti ipak planiraju osigurati doma.

"Do kraja godine neće biti novog izlaska države na inozemna tržišta", rekao je ovih dana.   Iako su međunarodna tržišta i dalje veoma izdašna – o čemu govori i podatak da je početkom prošlog tjedna Austrija plasirala petogodišnje obveznice uz prinose za investitore na razini od samo 0,38 posto – Lalovac je novi izlazak na inotržište zasad ukalkulirao za prvi kvartal 2015. Kako neslužbeno doznajemo, ovogodišnje potrebe najvećim će se dijelom riješiti bankarskim kreditima i "vjerojatno manjim izdanjem domaćih obveznica pri kraju godine".

U općem trendu razduživanja i slabe potražnje sektora stanovništva i poduzeća, banke su očito raspoložene za kreditiranje države. Tu je, dakako, i mogućnost pojačanih aukcija trezorskih zapisa. Dug po trezorcima trenutno iznosi 29,8 milijardi kuna. To je milijardu više nego početkom godine, ali i 650 milijuna kuna manje od povećanja predviđena računom financiranja.   Kad je riječ o kreditima, potkraj rujna dospjele rate sindiciranog kredita domaćih banaka Vlada je u cijelosti otplatila, a sredinom ovog mjeseca očekuje se da će dovršiti aranžiranje novog zaduženja. Ostaje vidjeti hoće li se već u toj rundi zagrabiti znatno više od iznosa dospjeloga duga.