Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) je donijela prvi pravilnik kojim se regulira rad i uređuju ulaganja u nekretnine zatvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom. Prema Pravilniku koji je Hanfa donijela 23. studenog, nekretninski fond nije i ne može biti investitor, izvođač niti sudionik u gradnji nekretnine, no može biti vlasnik i suvlasnik nekretnine u smislu Zakona o vlasništvu. Nekretnine u koje fond može ulagati i stjecati određene su Zakonom o investicijskim fondovima i tu Pravilnik nije donio velike novosti, a ulagati može u stambene ili poslovne zgrade s pripadajućim zemljištem, te zemljišta na kojima se gradi ako njihova vrijednost ne prelazi ukupno 20 posto neto vrijednosti imovine fonda. Fond za nekretnine može ulagati i u zemljišta na kojima je dozvoljena gradnja kao i u poljoprivredna zemljišta. Pravilnikom su precizno postavljena i ograničenja vrijednosti imovine koju fond može uložiti na određeni način. Tako najviše 15 posto neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u vrijednosne papire jednog izdavatelja, ne više od 10 posto može biti uloženo u financijske izvedenice ili certifikate čija se cijena temelji na nekretninama, a do 20 posto može biti uloženo u udjele ili dionice drugih fondova za nekretnine. Fond za nekretnine ne može biti vlasnik više od 25 posto dionica s pravom glasa jednog izdavatelja ili vrijednosnih papira iz jednog izdanja obveznica.

”Ovim pravilnikom Hanfa je napravila korak više u definiranju rada nekretninskih fondova, on daje jasna, precizna i definirana pravila”, ističe Darije Josić, predsjednik Uprave Jadran Investa dodavši kako očekuje i da će se uskoro donijeti pravilnik o vrednovanju imovine i izvještavanju fondova. S obzirom na velik interes za ovu, kod nas još novu industriju nekretninskih fondova, što pokazuje i činjenica da je jedna grupacija već predala zahtjev za odobrenje Hanfe za osnivanje nekretninskog fonda, ‘’ključno je da Hanfa pokaže interes za razvojne projekte i da pruži potporu industriji koja se još razvija’’, dodaje Josić i upozorava kako je ‘’institucionalna potpora ključna za investitore, a danas je situacija na tržištu mnogo bolje regulirana nego što je bila prije nekoliko godina’’. Kad je u pitanju vrijednost pojedinih investicija fonda, svaka pojedina nekretnina ne smije u trenutku stjecanja prelaziti 20 posto neto vrijednosti fonda, dok se najmanje 50 posto neto vrijednosti imovine fonda mora sastojati od nekretnina smještenih u Hrvatskoj. Josić ističe da mjesta za rast i razvoja tržišta nekretninskih fondova ima, no za osnivanje nekretninskih fondova zainteresirani su uglavnom domaći investitori dok strani na hrvatskom tržištu funkcioniraju uglavnom kao društva s ograničnom odgovornošću, te na taj način ne podliježu regulativi nadzornog tijela.