Hrvatska vlada u idućoj izbornoj godini, kako se čini, neće odobravati zahtjeve za posklupljenje cijene plina ili električne energije, odnosno proizvoda i usluga čije su cijene ostale pod kontrolom. Vlada je, naime, u Pretpristupnom ekonomskom programu, dokumentu koji je jučer prihvaćen na sjednici Vlade, a u kojem Europskoj komisiji najavljuje svoje namjere u vođenju ekonomske politike navela da se u 2007. godini, koja je izborna godina, očekuje usporavanje rasta administrativno reguliranih cijena.

Kretanje inflacije
Ta najava dana je u poglavlju o očekivanoj inflaciji u idućem razdoblju, a koja bi po Vladinim procjenama trebala iznositi 3,2 posto, dakle, manje od ovogodišnje koja se kreće oko 3,5 posto. Uz usporavanje rasta administrativno reguliranih cijena, pritisak na rast inflacije trebala bi, prema procjenama Vlade, ublažiti tržišnu utakmicu u trgovini. “Ulaskom novih inozemnih trgovačkih lanaca, primjerice Lidla, dodatno će se zaoštriti konkurencija u trgovini na malo te se pretpostavlja da će to djelovati povoljno na kretanje inflacije. Blagi inflatorni pritisci mogli bi, s druge strane, doći s ubrzavanjem rasta osobne potrošnje, navodi se u PEP-u, dokumentu koji uz makroekonomske projekcije za iduće tri godine donosi i plan strukturnih reformi, od onih u sektoru poduzetništa (privatizacija, politika tržišnog natjecanja, restrukturiranje brodogradnje) do onih u sektoru pravosuđa, zdravstva, javne uprave te financijskog sektora. U segmentu privatizacije Vlada najavljuje da će se privatizacija putem tržišta kapitala koristiti kao dominantna metoda predstojećih privatizacija. Kompleksni procesi privatizacije, poput onih u brodogradnji, planiraju se dovršiti do 2010. godine, ali će se raspored privatizacije donijeti u ožujku 2007. godine kada je zadnji rok za donošenje plana restrukturiranja brodogradnje. Rok za dovršetak restrukturiranja Hrvatskih željeznica je 2010. godina, prije toga očekuje se priprema sektora za privatizaciju te osnivanje regulatnornog tijela koje će upravljati procesom liberalizacije. Vlada najavljuje i veliko ulaganje u željeznicu, 9,6 milijardi kuna u razdoblju od 2007. do 2011. godine za građenje nove i modernizaciju postojeće mreže pruga te još 4,9 milijardi za održavanje postojeće mreže pruga.

Reforma i uštede
Od reformskih mjera, Vlada najavljuje promjene u sustavu socijalne skrbi, bez točnog navođenja kad bi reforma trebala krenuti. No ističe se povećanje osnovice za obračun prava iz socijalne skrbi sa 400 na 500 kuna. Na reformi javne uprave Vlada, unatoč novostvorenim obvezama prema zaposlenima u prosvjeti, planira uštede od jedan posto BDP-a sa 11 na 10 posto BDP-a. U okviru reforme zdravstva, odnosno promjena u politici lijekova na godišnjoj razini planiraju se uštede od oko 380 milijuna kuna. Vlada je jučer usvojila i novi prijedlog zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak kojim se predviđa povećanje temeljnog kapitala banke na sedam milijardi za što će u idućem razdoblju u državnom proračunu biti potrebno osigurati čak 3,3 milijarde kuna. U zakonu će se jače naglasiti uloga HBOR-a u kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva te zaštite okoliša.

Odbijeno 317 zastupničkih amandmana
Vlada je jučer, očekivano, odbila 317 amandmana koje su saborski zastupnici uputili na prijedlog proračuna za iduću godinu, a čija je financijska vrijednost bila 6,583 milijarde kuna. No zato će u prijedlog proračuna intervenirati sa sedam svojih amandmana, ne povećavajući ukupan iznos proračuna. Između ostalog, kao amandman će se uobličiti dogovor sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem o povećanju zaduživanja Zagreba. Za to će se mijenjati opdredba iz Prijedloga zakona o izvršenju proračuna kojim će se jedinicama lokalne uprave dopustiti da se zaduže do 2,3 posto ukupnih prihoda u 2006. godini. U okviru svojih amandmana Vlada predlaže povećanje stavki za rad Savjeta za nacionalne manjine, gradnju studentskih centara, projekte u zdravstvu te financiranje gradnje spomenika stradalima u vukovarskoj bolnici.