Vlada bi u idućoj godini mogla produbiti mini reformu poreza na dohodak potpunim ukidanjem najviše stope od 40 posto ili novom rošadom poreznih razreda, najavio je ministar financija Boris Lalovac u ponedjeljak.

"Reći ću vam iskreno: moja je ideja bila potpuno ukidanje stope od 40 posto, a što se mene tiče, vrhunac bi mogla biti stopa od 25 posto poreza", rekao je ministar govoreći o konkurentnosti rada na okruglom stolu Ekonomskog instituta "Kako probuditi rast hrvatskog gospodarstva: odrednice konkurentnosti".

Nakaradno financiranje
"Trenutačno imamo nakaradni sustav financiranja. Tamo gdje rezanjem najviše možete napraviti za konkurentnost ispada da su pojedinim lokalnim jedinicima to jedini prihodi", istaknuo je Lalovac poručivši im da će se, ako ne mogu izdržati fiskalno rasterećenje, morati snažno prilagoditi. Drugih recepata nema, rekao je, dodavši da je isto kad su posrijedi strukturne reforme jer se ekonomski rast više ne može temeljiti na državnim jamstvima.Analizirajući rast, Dubravko Mihaljek iz baselske Banke za međunarodna poravnanja poručio je da ključnu ulogu ima fiskalna politika, dok je doseg monetarne politike ograničen. "Hrvatski BDP danas je na istoj razini kao prije 33 godine, što znači da u tom vremenu nije stvorena nova vrijednost. Istodobno, kineski BDP porastao je 16 puta, indijski sedam, a u našoj regiji do tri puta", rekao je Mihaljek. 

Dosta 'biflanja' u školi
Najviše manevarskoga prostora za stvaranje uvjeta za rast ima fiskalna politika kroz stabilizaciju javnih financija te smanjenje javne potrošnje i hipertrofirane javne uprave te smanjenja poreznog opterećenja. Pitanje rasta pitanje je oslobođenja poduzetničkih potencijala, od smanjenja pretjerane regulacije, promjene obrazovnog sustava da se u školi uči kako rješavati probleme, a ne 'biflanje' do izgradnje pozitivnog stava prema poduzetništvu. Alternativa je stagnacija i daljnje zaostajanje, istaknuo je Mihaljek. 

Znanje je (ne)bitno

Tvrtke traže SSS, ne ulaže se u znanje

Povod raspravi bilo je istraživanje Ekonomskog instituta kako potaknuti rast gospodarstva. Rezultati pokazuju da je razvoj ograničen nedostatkom naprednih znanja, ali i smanjenom potrebom za znanjima kod pojedinaca i tvrtki. Pri zapošljavanju tvrtke najviše traže zaposlenike sa srednjom stručnom spremom u čije usavršavanje ne ulažu čime pokazuju kratkovidnost jer znanje smatraju nevažnim, a uspjeh pripisuju drugim čimbenicima. Stoga bi trebalo napraviti strategiju koja bi povisila razinu znanja u društvu, što bi potaklo konkurentnost, smatraju u EIZ-u.