Energetska obnova zgrada i povećanje njihove energetske učinkovitosti jedan je od najvažnijih dugoročnih infrastrukturnih projekata Hrvatske vlade, no suprotno uvriježenom mišljenju, obnova se ne vrši isključivo nad objektima u državnom vlasništvu. Zahvaljujući programu koji provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, država potiče i investicije u zgrade u vlasništvu lokalne samouprave.

Kako je na nedavnoj konferenciji u Zagrebu objasnila načelnica Sektora za energetsku učinkovitost Vesna Bukarica, ove godine je za te svrhe izdvojeno oko 40 milijuna kuna bespovratni sredstava.

„Iako je temeljni program za energetsku obnovu javnih zgrada Vladin program kojeg provodi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, prioritetne zgrade u tom programu one su u državnom vlasništvu. Upravo zato je Fond ove godine kroz natječaj za zgradarstvo omogućio prijavu projekata energetske obnove zgrada jedinica lokalne i regionalne samouprave. Na natječaj je bilo moguće prijaviti 2 projekta, a maksimalan iznos pomoći po svakom projektu je 1,4 milijuna kuna. Ove smo godine tako za zgrade u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave odobrili 39,6 milijuna kuna, što bi trebalo pokrenuti investicije vrijedne oko 115 milijuna kuna.“ – izjavila je Vesna Bukarica.

Pojednostavljeno rečeno, svaka općina, grad ili županija u Hrvatskoj ima mogućnost iz Fonda povući po 1,4 milijuna kuna po projektu. S obzirom da većina projekata energetske učinkovitosti ionako funkcionira po principu rentabilnosti kroz smanjenu potrošnju energenata, državno sufinanciranje rezultira znantno kraćim rokom povrata uloženog, ali i smanjuje investicijski teret na lokalnim proračunima.
 

Posljednji primjer kvalitetnog korištenja financijske pomoći Fonda u projektima energetske učinkovitosti jest gradnja niskoenergetskog vrtića u Jastrebarskom. Taj nedavno otvoreni objekt opremljen je energetski učinkovitom vanjskom stolarijom i toplinskom zaštitom vanjske ovojnice, za grijanje će se koristiti sustav na drvnu biomasu, a za unutarnju rasvjetu fluocijevi i štedljive LED svjetiljke. Sve to skupa rezultirat će znatno manjom potrošnjom energije, no zahvaljujući sufinaciranju Fonda u iznosu od 1,4 milijuna kuna – otprilike 12 posto vrijednosti projekta – cijena gradnje takvog objekta bila je u rangu s gradnjom konvencionalnog, manje efikasnog objekta. Na taj način Grad Jastrebarsko je, bez ikakvih dodatnih troškova – osiguralo znatne uštede na trošku energije tijekom narednih 30-tak godina, što je životni vijek vrtića.
 

Ima li stoga uopće smisla graditi energetski neefikasne javne građevine?

Svoj program sufinanciranja energetske obnove zgrada u vlasništvu lokalne samouprave Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavit će i u narednoj godini, a ekskluzivne prve informacije o količini novca koja će biti na raspolaganju te uvjetima i proceduri pod kojima ga se može dobiti bit će predstavljene svim posjetiteljima konferencije Energetska učinkovitost 2014. koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održava 29. listopada u Zagrebu. 

Više o konferenciji saznajte ovdje.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine