Europsko inzistiranje da gradi ogromnu plinsku infrastrukturu koja bi trebala smanjiti ovisnost o ruskom plinu moglo bi nrezultirati milijardama u vjetatr bačenih eura, upozoravaju iz okolišnog think thanka E3G.

Kako javlja Euractiv, Instrument za povezivanje Europe (CEF) kao fond za međugranično financiranje infrastrukturnih projekata mogao bi se naći u problemima jer se ne očekuje tolika potražnja za plinom kao što to planiraju stratezi u EU trošeći veliki novac na infrastrukturu za kojom neće biti prijeke potrebe. U EU su procijenili da će potražnja za plinom koji bi trebao ići kroz planirane cjevovode biti 72% veća u odnosu na prethodno procijenjenu potražnju koja je navedena u ciljevima o energetskoj efikasnosti do 2030.

Ti ciljevi su 40% smanjenja emisije ugljičnog dioksida, 27% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnim izvorima i 30% poboljšanja energetskog rasipanja o čemu bi trebalo biti riječi na predstojećem sastanku lidera EU u listopadu ove godine. Potražnja za plinom u proteklom desetljeću je pala deset posto, a nastavit će se smanjivati ukoliko se EU bude držala svojih proklamiranih ciljeva o energetskoj efikasnosti. U skladu s tim ciljevima, Komisija predviđa da će mjere za energetsku efikasnost smanjiti godišnji uvoz plina u EU za 174 Mtoe do 2030. godine.  

Riječ je o 20 puta većoj količini od predviđenog volumena uvoza plina preko Južnog plinskog koridora kojega je EU označila kao svoj najvažniji infrastrukturni projekt, te dvostruko veći volumen nego predviđeni kapacitet svih planiranih plinovoda i LNG terminala koji će se financirati preko CEF-a. "Postoji veliki rizik trošenja javnog novca na poticanje "bijelih slonova" u projektima gradnje plinske infrastrukture koja će potom postati skupa nasukana imovina", upozoravaju iz E3G u kojemu su jako kritični prema zapostavljanju izgradnje električne mreže u odnosu na plinovodnu.Skraćena lista EK-a pokazuje da se planira 27 plinskih i tek šest projekata električne energije iako procjene govore da će potražnja za strujom rasti do 2030. godine.