Ovogodišnji rezultati doista su puni optimizma.

Drvni je sektor u prvih šest mjeseci izvozom ostvario 667 milijuna dolara i, što je još značajnije, suficit trgovinske bilance s inozemstvom u ovom segmentu iznosio je 391 milijun dolara. To je 40,2 posto veći iznos u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kad je vrijednost izvoza iznosila 483 milijuna dolara. Glavna izvozna tržišta su Njemačka, Italija i Austrija, što svjedoči o kvaliteti naše proizvodnje. 

Znači, ne stoje tvrdnje da uglavnom izvozimo jeftine poluproizvode?
Drvna industrija u izvoz plasira 65 posto svoje proizvodnje, a više od 60 posto čine namještaj, parketi, stolarija, drvene kuće i pogrebna oprema. Oko 30 do 40 posto su polufinalni proizvodi. Iznimna važnost ovog sektora je u multiplikativnim efektima koji iznose i do sedam puta, a ostvaruju se na proizvodnji baziranoj na domaćim resursima, vrhunskoj sirovini i znanju zaposlenika. 

Sektor je u samom finišu ipak uspio izboriti status pokretača razvoja u novoj industrijskoj strategiji.
Namještaj i masivni parket proizvodi su na kojima se treba temeljiti strategija za još veći i uspješniji prodor na strana tržišta. Drvni sektor posjeduje sve pretpostavke za ostvarivanje globalne konkurentnosti, prirodne i ljudske resurse, tradiciju i iskustvo. Smatram kako je iznimno važno da se u svim ključnim gospodarskim promišljanjima i odlukama ovaj sektor valorizira sa svim svojim potencijalima rasta. Uzori nam mogu biti Austrija, čiji drvni sektor godišnje ostvari 12 milijardi prihoda, i Poljska sa 13 milijardi eura. Drvne industrije kod njih su perjanice razvoja.