Prvi put od izbijanja financijske krize 2008. Europa provodi sveoubuhvatne "stres testove", provjere otpornosti banaka na buduće krize, a jedan od ciljeva jest i kidanje veza između vlada i banaka.

Stoga se rezultati provjera nestrpljivo očekuju jer bi mogli izazvati ili otpor ili promjene u bankama sa čvrstima vezama u politici.Europska središnja banka (ECB) predvodit će najnoviji u nizu pokušaja da se razotkriju problemi koji bi mogli ugroziti opstanak europskih banaka u nekoj budućoj krizi. Za razliku od prethodna tri pokušaja, koja su se pokazala manje uspješnima zbog nevoljkosti nacionalnih tijela da iznesu u javnost slabosti svojih banaka, ECB-u je sada posebno važno da probleme razotkrije prije nego što u studenome preuzme dužnost supervizora bankarskog sustava.

"Zadnji put taj je postupak proveden na nacionalnoj razini s istim starim supervizorima. Sada imamo sasvim novi par očiju i ECB ima sve razloge da bude strog jer nije odgovoran za dosadašnje neuspjehe banaka, ali će biti odgovoran za buduće", kaže Nicolas Veron, stručnjak za bankarstvo pri Institutu Bruegel. Samo od 2008. do 2010. europski porezni obveznici izdvojili su 1,6 bilijuna eura za jamstva i pomoć bankama. Kako bi zajamčili da se takvo što više neće ponoviti, čelnici EU-a dogovorili su uspostavu bankovne unije tako da ulagači, a ne građani, snose odgovornost ako banke zapadnu u nevolje.  A banaka koje bi se mogle naći u problemima ima širom Europe, od Španjolske, preko Njemačke, Francuske i Austrije, do Italije.

Banke povezane s politikom našle su se u samom središtu europske financijske krize, od austrijske Hypo-Alpe-Adria banke koja se snažno širila na Balkanu uz podršku pokojnog Jörga Haidera, političara krajnje desnice, pa do španjolskih štednih banaka. U rejting agenciji Fitch mišljenja su da bi austrijska Volksbanken, koju je vlada u tri navrata spašavala od 2008. godine, možda mogla trebati daljnju državnu pomoć jer će vjerojatno pasti na ECB-ovoj provjeri. Pozorno će se pratiti i situacija u Njemačkoj. Ako ijedna od njemačkih regionalnih banaka u vlasništvu države bude trebala pomoć, to bi moglo rezultirati sukobom Berlina i Bruxellesa. Talijanske banke u vlasništvu svojih klijenata i zaposlenika mogle bi se također naći pod pritiskom da promijene vlasnički model ako se otkriju veliki kapitalni manjkovi koji bi zahtijevali od njih da namaknu novac od ulagača.