Gunja i Rajevo Selo, ali i šire područje Karlovca, Siska i Zagreba, od proljeća 2016. godine tri će dana unaprijed znati da im prijeti poplava.

Kako doznaje Poslovni dnevnik, Hrvatske vode i Državni hidrometerološki zavod (DHMZ) rade na projektu napredne hidrološke prognoze koji bi trebao spriječiti ponavljanje svibanjske vodene havarije koja je izravno prouzročila 108,7 milijuna eura štete, a neizravno je ona gotovo 300 milijuna eura.Borivoj Terek, načelnik sektora za hidrologiju DHMZ-a, kaže kako napredne prognoze vodostaja trebaju također HEP-u, koji iz hidroelektrana dobiva više od polovice struje, građevinarima i poljoprivrednicima. "U uvjetima kakvi su i sada u rujnu ti podaci trebaju i širem građanstvu, pa se nadamo da ćemo imati dovoljno sredstava za završetak projekta", kaže Terek.

Navodi da u Sloveniji i Mađarskoj zahvaljujući tim prognozama znaju na kojim će mjestima porasti vodostaj, kako će se kretati iz sata u sat te kolika se brzina vode očekuje, i to tri dana unaprijed. Terek kaže da je od Hrvatske po pitanju hidroloških prognoza lošija jedino BiH, čak i Srbija radi naprednije hidrološke prognoze od Hrvatske."Trenutačno, primjerice, znamo da dolaze dva vodena vala prema Sisku, jedan Savom iz Slovenije, a drugi Kupom, ali nemamo dovoljno podataka s terena da bismo sa sigurnošću znali hoće li se oni sastati u Sisku", objašnjava Terek.Dodaje da im za takve procjene trebaju i podaci o suhoći tla, kretanju vodostaja i drugim parametrima – u realnom vremenu.

Kaže da su Hrvatske vode i DHMZ zato od 450 hidroloških postaja u Hrvatskoj dosad automatizirali njih 250. "Potrebni su nam podataci u realnom vremenu, softverski modeli koje tek trebamo napraviti i stručni kadar", kaže Terek.Navodi da već razmjenjuju podatke sa Slovenijom i Mađarskom, a pokušavaju i s BiH. U Hrvatskoj će, ističe Tabak, prednost u izradi prognoza imati kritična područja poput Gunje i Rajeva Sela te središnji dio zemlje. "Nakon toga je u planu Drava i prognoze po Savi nizvodno, ali prvo krećemo na kritična područja", ističe Terek.I dok je nove poplave snimio europski satelit Copernicus, u zagrebačkoj GDi grupi, koja je objavila prve slike poplava u svibnju i na temelju kojih su procjenjene štete, kažu da čekaju najnovije slike.