Stalno izbrano sudište pri HGK-a godišnje riješi između 30 i 70 trgovačkih sporova, a trenutno rješava predmete koji su ukupno vrijedni 1,3 milijarde kuna. Dio tih suđenja koje provode arbitri, a biraju ih stranke, tiču se po novome i tvrtki iz regije jer su njezinu nadležnost za slučaj spora počela ugovarati poduzeća iz BiH koja posluju s Italijom, mađarske tvrtke koje posluju sa Srbijom te slovenska s makedonskim poduzećima, pa se zagrebačka arbitraža time sve više pozicionira kao ugledno regionalno arbitražno središte. To je u povodu 14. hrvatskih dana arbitraže i mirenja koji sutra počinju u HGK-a istaknuo predsjednik te arbitaže profesor Mihajlo Dika. Kritizirao je državu koja redovito ugovara nadležnost stranih arbitraža za suđenja u eventualnim sporovima u povodu velikih instrastrukturnih projekata. Posebno je kritizirao Hrvatsku odvjetničku komoru zbog enormnih odvjetničkih tarifa te se osvrnuo na ulogu koju bi trebao imati privatni sektor, pa čak i sindikati u korištenju usluga te arbitraže za rješavanje sporova iz kolektivnih ugovora, a po uzoru na američke standarde. “Iz neobjašnjivih razloga država i njezini veliki sustavi pristaju na nadležnost stranih arbitražnih centara čije su usluge skuplje, postupci se vode na stranim jezicima, a i odvjetnici su strani. Zagrebačka arbitraža nudi jednako kvalitetno suđenje, a nije riječ o privatnoj instituciji, nego o jednoj od funkcija HGK-a”, kaže Dika koji pritom navodi veliki investicijski spor što ga Hrvatska počinje na abitraži u Beču, a koji će biti znatno skuplji nego da se rješava u Zagrebu. Ističe da je obaviješten kako je jedno ministarstvo upravo ugovorilo nadležnost zagrebačke arbitraže, no to je kap u moru u odnosu na državne investicije koje iznose 30 posto BDP-a. Centar za mirenje HGK-e ove je godine dobio 43 prijedloga tvrtki za provođenje mirenja, a iako je tek 7 predmeta ušlo u postupak mirenja, u šest slučajeva je postignuta nagodba.

Udvostručene tarife

“Zagrebačka arbitraža suočena je sa svojevrsnom diverzijom Hrvatske odvjetničke komore koja je udvostručila tarife odvjetnicima koji zastupaju stranke pred arbitražom u odnosu na tarifu za zastupanje pred redovnim sudovima. Prema kularskim objašnjenjima, navodno je razlog taj što mirenje i arbitraža riješe brzo spor pa se odvjetnici ne mogu dovoljno naplatiti. Ako je to istina, to bi značilo da svoje ovlaštenje da sami određuju tarifu zapravo zlorabe. Pokušali smo kontaktirati HOK, no nismo imali uspjeha”, objašnjava Dika i zaključno kaže kako se zagrebačka arbitraža pridružuje onima koji traže od države da donese zakon kojim regulira odvjetničke tarife.