Bitno je shvatiti što je sve maloprodaja, da to nije samo prodaja hrane i pića, nego i prodaja automobila koja je uveliko određena sezonom, te prodaja tehnike, poput prodaje televizora za vrijeme nedavnog Svjetskog nogometnog prvenstva.

Nekada su popusti iznosili 20 posto, dok danas dosežu čak 60 posto, tako da je ukupna svota novca u maloprodaji smanjena. 

Što je uzrok vjerojatnog pada BDP-a dvanaest kvartala zaredom?
Politika Europske unije godinama je promovirala štednju kao izlaz iz ekonomske krize. Predvodnica te politike je Njemačka čije gospodarstvo sada bilježi rast od nula posto. Naputak o štednji i ne bi bio loš da se proporcionalno s tim provodilo restrukturiranje javnog sektora. U Hrvatskoj nikada nije bilo više novca nego što je danas, ali većina toga novca je generirana na makro razini, odnosno u rukama je banaka koje se ne usude davati povoljne kredite i time zaustavljaju nove projekte. Poznato mi je da politiku štednje prekida Italija na čijem čelu je mladi premijer, te čija je politika potrošnje i državnih institucija slična onomu što je kod nas želio provesti Radimir Čačić.   

Vidite li izlaz iz ove ekonomske situacije?
Hrvatska traži jaku Vladu koja je spremna ulagati kroz državne investicije, povući novac iz strukturalnih fondova EU i stvoriti klimu u kojoj će vratiti hrabrost bankama, poduzetnicima i investitorima da ulože u nova poslovanja, a time bi se promijenila i pesimistična percepciju građana te strah od potrošnje.