U svim županijama s izuzetkom Ličko-senjske županije smanjuje se ukupni iznos dospjelih neplaćenih obveza zbog kojih je žiro račun gospodarskih subjekata i blokiran. Prosječan, pak, iznos duga po poslovnom subjektu u različitim djelatnostima kreće se ovako: on iznosi od 112 tisuća kuna u ostalim uslužnim djelatnostima do 997,30 tisuća kuna u građevinarstvu, od 1,13 milijuna kuna u području rudarstva i vađenja do 1,90 milijuna kuna u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša. No, prosječno gledajući najviši je u branši poslovanja nekretninama: iznosi 2,32 milijuna kuna, a pokazuje to najnovija informacija Financijska agencija iz "Pregleda neizvršenih osnova za pravne i fizičke osobe promatrano po županijama i po djelatnostima – stanje 31. srpnja 2014."

No, dok stanje s dugovima na kraju srpnja ove godine u jednu ruku ima pozitivni predznak u odnosu na godinu ranije, s druge strane potvrđuje se i da zaduženost prosječno gledajući raste. Naime, prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske 31. srpnja ove godine iznosio je 582,02 tisuće kuna, što je za 0,6 posto više nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 578,32 tisuće kuna.

I dalje na povećanje zaduženosti hrvatskoga gospodarstva najviše utječu poslovni subjekti iz područja građevinarstva na koje otpada 24,9 posto ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje, a najzaduženiji su poslovni subjekti s područja Grada Zagreba. Na zagrebačke poduzetnike odnosilo se 39,5 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, a slijede  poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 12,1 posto. 

Prema stanju prije godinu dana, prosječan je dug porastao u pet županija, pritom najviše u Ličko-senjskoj županiji (45,9 posto) i Gradu Zagrebu (19,5 posto): Od svih djelatnosti gdje je prosječan dug porastao obrazovanje je na prvom mjestu s porastom od 53,7 posto, zatim slijede djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša s rastom od 31,3 posto, dok rast prosječnog duga u poslovanju nekretninama iznosi 17,6 posto. Inače, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane on iznosi 4,8 posto, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 3,8 posto, u građevinarstvu 3,7 posto te kod fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost 1,5 posto. 

I ono ključno pitanje: gdje je ipak zabilježeno njegovo smanjenje što daje pozitivni predznak kretanjima zaduženosti i nelikvidnosti? Taj važan pokazatelj prosječnoga pada duga, i to u  iznosu od, primjerice, 1,6 posto zabilježen je u djelatnostima umjetnosti, zabave i rekreacije. Za razliku od te simbolike pozitivan trend s padom koji  iznosi  22,1 posto dogodio se u području javne uprave i obrane; obveznom socijalnom osiguranju, zatim 32,7 posto u ostalim uslužnim djelatnostima i 57,8 posto u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja. I na kraju najveći je prosječni pad duga od čak 60,5 posto bio u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji.