Radnici s najnižim primanjima neće osjetiti najavljeno porezno rasterećenje jer, koliko god to njima zvučalo nerealno ili nepošteno, oni uglavnom i ne plaćaju porez na dohodak, piše Večernji list.

Kad se od nižih primanja izuzmu olakšice za djecu i uzdržavane članove obitelji te osobni odbitak, rezultat je da približno pola milijuna radnika uopće ne plaća porez na dohodak ili je on simboličnih par kuna. Zato u vlasti i spominju 'srednji sloj', ljude s prosječnim primanjima i iznad njih jer oni snose najveći porezni teret pa im smanjenje poreza na plaće može podebljati novčanike za stotinjak i više kuna.

Stabilizacija osobne potrošnje dogodit će se kad Hrvatska vrati 200.000 izgubljenih radnih mjesta. U prethodnom je desetljeću za to trebalo četiri godine uz prosječne stope rasta oko 4%. Na dulji rok, te su nam stope nedostupne pa se naš prirodni rast procjenjuje na 1,5-2%, a to onda znači i sporije otvaranje radnih mjesta.

• Pročitajte cijeli članak u Večernjem listu