Predsjednik Vlade Zoran Milanović danas je, zajedno s ministricom graditeljstva i prostornog uređenja Ankom Mrak-Taritaš, posjetio Gunju i Račinovce, a nakon obilaska poplavom uništenih javnih objekata i kuća koje se obnavljaju, odgovarao je na novinarska pitanja. Rekao je da je netočno da Vlada razmatra model smanjenja plaća u javnom sektoru, a što se tiče poreza, to je vječno i uvijek političko pitanje. „Činjenica je da imamo najvišu poreznu stopu od 40 posto koju počinjemo primjenjivati vrlo nisko, dakle na ljude koji zaista nisu bogati, nego su malo solidniji srednji sloj i s tim prihodima nikad neće biti bogati“, rekao je.

Kazao je da će porezna stopa i dalje biti takva, ali će se početi primjenjivati na višim prihodima. Također je istaknuo da time nije riješen problem onih koji zaista imaju jako puno i koji bi trebali doprinositi više: „Mi ih ne želimo učiniti siromašnima ili im uzeti tako da ih demotiviramo da se uopće bave poslom i da odu iz Hrvatske, to ne. Ali da daju više, to da. I za to postoje načini“, kazao je. Zaključio je da Vlada želi da srednji sloj bude izuzet od tako visoke porezne presije, a da „jedan razuman porezni pritisak počne zaista tamo gdje je visoki srednji sloj i bogatstvo. To u Hrvatskoj trenutno nemamo“. Dodao je da u državi moramo zadržati elementarnu pravednost. „Naš interes danas je da srednjem sloju, ljudima koji imaju malo više, a neće nikada steći jako puno, da im olakšamo da više imaju, da više potroše. Taj novac će ostati u Hrvatskoj. Da budu zadovoljniji i da ekonomija ima od toga nekakve koristi, a na kraju i država.“

 Premijeru je postavljeno i pitanje o mogućnosti davanja državljanstva stranim investitorima te misli li je li ono mamac za sumnjivi kapital. „Za mene postoji kapital koji je kriminalnog podrijetla, koji je rezultat kaznenog djela i u tom slučaju, u onoj mjeri na koje nas to tjera međunarodna pravna suradnja, mi tu moramo biti strogi i to ne dopustiti“. Pojasnio je da onome tko želi uložiti, kupiti nešto i doprinijeti bogatstvu i prosperitetu sredine u koju dolazi, države pod određenim uvjetima daju i državljanstvo. „To nije definitivna odluka i o tome razgovaramo i u stvari me zanima što ljudi u Hrvatskoj misle o tome“.

Dodao je da je to također pitanje pravednosti. „Jer netko drugi ovdje živi možda 15 godina, nema taj novac i ne može dobiti državljanstvo. Ja nemam definitivan odgovor na to“, zaključio je.   „HRT se mora promijeniti, moraju se restrukturirati“, kazao je premijer na upit o plaćanju pretplate Hrvatskoj radioteleviziji. Naglasio je da se Vlada u uređivačku politiku ne može i neće se miješati, ali je istaknuo da očekuje uštede i racionalizaciju.