Dug građana kojima su zbog neplaćenih dospjelih dugova blokirani računi u prvoj je polovici ove godine nabujao za više od četiri milijarde kuna. Polugodišnjem porastu njihova duga sa 23,76 na 27,89 milijardi najviše su pridonijeli dužnici ‘kapitalci’, s dugovima većim od 100.000 kuna, a najveći se prirast pritom bilježi zapravo kod onih čiji dugovi premašuju milijun kuna. To je u dobroj mjeri priča o propasti obrtnika i zatvaranju obrta, zbog čega se dug obrta nakon zatvaranja evidentira njegovu dotadašnjem vlasniku, kao građaninu, objašnjavaju u Fini.

Prema podacima te državne agencije, potkraj lipnja dug je građana s više od milijun kuna duga u odnosu na početak godine povećan za čak 2,1 milijardu kuna, a povećanje je raspoređeno približno ravnomjerno u prvom i drugom kvartalu. U blokadi računa zbog milijunskog duga sredinom godine bila su 2943 građana, odnosno gotovo 500 više nego početkom godine.

Upravo ta kategorija dužnika je i glavni krivac što se u razdoblju od dvije godine (od sredine 2012. do sredine ove godine) iznos duga blokiranih građana u prosjeku mjesečno povećavao za više od pola milijarde kuna (540 milijuna). Nasuprot ‘krupnim’ dužnicima koji prednjače iznosom duga, najviše je blokiranih građana s dugom s osnove neizvršenih osnova za plaćanje između dvije i deset tisuća kuna. Njih je sredinom godine bilo više od 93 tisuće (od ukupno 317 tisuća blokiranih). Pribroje li se njima oni koji su blokirani za iznos do dvije tisuće kuna, ukupno je 145.970 građana blokirano zbog dugova manjih od 10 tisuća kuna. Zanimljivo je primijetiti da je njihov broj u odnosu na prvo tromjesečje čak i smanjen, i to za oko 6400, a isto vrijedi i za ukupan iznos duga koji je kod te kategorije blokiranih građana u tri mjeseca pao dva posto, sa 553 na 540 milijuna kuna.

Analitičari Fine ističu i kako u strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade i po broju građana i po iznosu prevladavaju one dulje od godinu dana. Promatrano prema vjerovnicima, dug građana prema bankama sredinom godine premašio je 15 milijardi kuna. To je u odnosu na početak godine 2,3 milijarde više, a u odnosu na ukupan dug po blokadama građana dug bankama čini 54 posto. Doda li se tome dug prema osiguravateljima, kartičarima i leasing kućama, udio duga financijskom sektoru doseže gotovo 63 posto ukupnog iznosa blokada. Visinom duga slijede oni prema državi, i to 3,2 milijarde kuna središnjoj i 200 milijuna jedinicama lokalne samouporave. Dugovi telekom tvrtkama, primjerice, osnova su blokada računa na ukupno 803 milijuna kuna, što je 70-ak više nego početkom godine, a blokade zbog dugova komunalnim poduzećima teže 187 milijuna kuna.