Važan dio izvoznih prihoda ostvaruje se mimo autora, kroz prodaju diskografskih licenci za hrvatska izdanja.
Izvoz hrvatske glazbene industrije lani je dosegnuo 200 milijuna kuna, doznaje Poslovni dnevnik. Riječ je o konzervativnoj procjeni HDS-ZAMP-a dok ona optimističnija premašuje vrjednost od četvrt milijarde kuna.
Nenad Marčec, glavni direktor HDS-ZAMP-a kaže da je po konzervativnoj prognozi lani promet djelima hrvatskih glazbenika u inozemstvu bio oko 40 puta veći od iznosa koji prikupe od kolektivnih autorskih naknada iz inozemstva, tj. lanjskih 5,2 milijuna kuna.
Izvoz hrvatske glazbene industrije lani je dosegnuo 200 milijuna kuna, doznaje Poslovni dnevnik. Riječ je o konzervativnoj procjeni HDS-ZAMP-a dok ona optimističnija premašuje vrjednost od četvrt milijarde kuna.
Nenad Marčec, glavni direktor HDS-ZAMP-a kaže da je po konzervativnoj prognozi lani promet djelima hrvatskih glazbenika u inozemstvu bio oko 40 puta veći od iznosa koji prikupe od kolektivnih autorskih naknada iz inozemstva, tj. lanjskih 5,2 milijuna kuna.
“Taj iznos je oko 2,5 posto od ukupnog prometa radio postaja, televizija, koncerata, diskoteka, ugostiteljstva i internetskih kanala kojima se vani trži glazbom stvorenom u Hrvatskoj”, kaže Marčec.Dodaje da se u optimističnu, odnosno ukupnu procjenu vrijednosti izvoza hrvatske glazbe mora uračunati i prihod koji se radi mimo autora.
“Važan dio izvoznih prihoda ostvaruje se mimo autora, kroz prodaju diskografskih licenci za hrvatska izdanja ili pak mimo kolektivnog ostvarivanja kao što su prodaja individualnih autorskih glazbenih prava za strane reklame, filmove, računalne igre, multimedijska izdanja i druge namjene”, kaže direktor HDS-ZAMP-a. Koliki je taj drugi dio prometa nema relevatnih podataka ni procjena.
Državni zavod za statistiku primjerice mjeri tek broj inozemnih nastupa profesionalnih orkestara i ansambla. U 2013. bilo ih je ukupno 40 i zabilježili su 23,6 tisuća posjetitelja. No, nastupa hrvatskih glazbenika u inozemstvu daleko je više. Iako je glazbena industrija dio kreativne industrije koja u EU, prema procjeni Komisije, čini 4,5 posto BDP-a i zapošljava 8,5 milijuna ljudi, u Ministarstvu gospodarstva izvoz domaće glazbene industrije nisu smatrali relevatnim komentirati. U Ministarstvu kulture nemaju podataka, ali barem naglašavaju da podupiru izvoz glazbe.
“Putem javnog poziva predviđeno je sufinanciranje gostovanja hrvatskih glazbenika u inozemstvu, ali se iz toga vidi samo djelomičan opseg gostovanja umjetnika u inozemstvu”, poručuju.
Britanska vlada pak konzervativno procjenjuje da je lani tamošnji izvoz glazbe bio 1,9 milijardi kuna. Uz SAD i Švedsku, Engleska je najveći izvozik glazbe na svijetu. U Hrvatskoj se jedino zna, i to zahvaljujući HDS-ZAMP-u, da su među najuspješnijim domaćim izvoznicima Hus, Gibonni i Škoro. “Nemamo istraživanja naše glazbene industrije, a trebaju nam”, upozorava Marčec.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu