Apsurdima u hrvatskom zakonodavstvu, u zemlji koja želi biti turistička perjanica Mediterana ali i šire, nikada kraja.

Konzumirate li kuglicu sladoleda u slastičarnici ili možda trokut pizze u nekoj pekarnici trošak PDV-a na taj proizvod (i uslugu) iznosi 13 posto. Odlučite li se pak u tim slasnim zalogajima uživati, ne unutar sve atraktivnijih interijera brojnih malih obiteljskih slastičarsko-pekarskih obrta već vani odmah u susjedstvu,  korak-dva ispred objekta gdje ste pizzu ili sladoled kupili, porezna stopa je 25 posto. Ukoliko osoblje ne obračuna porez po toj skali i u tom postupku ih zatekne netko od inspektora, koji su unatoč  kišnom ljetu proteklih tjedana pohrlili u nadzor objekata uzduž jadranskog priobalja i otoka, stižu visoke kazne. Za poreznog obveznika, vlasnika obrta može iznositi do 500 tisuća kuna, za odgovornu osobu do 50 tisuća kuna, stoji u zakonu o porezu na dodanu vrijednost.

Kako su upravo u tijeku izmjene i dopune tog zakona (javna rasprava zaključena 25. srpnja) upraviteljica prve hrvatske pekarsko-slastičarske obrtničke zadruge – Pesla Ruža Grgurev krenula je s inicijativom da se usvoji jedinstvena porezna stopa od 13 posto. Pesla okuplja više od 350 članica, mahom je riječ o obiteljskim obrtima koji u prosjeku zapošljavaju tri do pet osoba. Grgurev je osim od svoga članstva dobila potporu i više županijskih podružnica Hrvatske obrtničke komore. Dopis s brojnim argumentima poslan je mjerodavnom Ministarstvu financija, no s te adrese nema ni odgovora niti poziva za eventualna pojašnjenja. Upraviteljica Pesle želi vjerovati da kod prošle izmjene zakona, kada je Vlada radi poticanja razvoja ugostiteljstva i lakšeg suočavanja s rastućim ekonomskim problemima toj djelatnosti razrezala povlaštenu stopu poreza od 13 posto, nije bilo namjere da se ugrožava poslovanje i opstanak malih slastičarsko-pekarskih obrta, već da se zapravo dogodio previd koji je sada moguće ispraviti. Praksa europskih zemalja, iznosi, potpuno je oprečna ovoj hrvatskoj.

Gotovo sve države, neovisno o mjestu i načinu usluživanja, primjenjuju jedinstvenu povlaštenu poreznu stopu koja je dva do tri puta manja od redovne. U više navrata Pesla je za svoje članice u Ministarstvu financija tražio tumačenja dvostruke porezne stope ne bi li na taj način zaintrigirao mjerodavne da možda sami uvide nelogičnost zakona i pristupe izmjeni, no nije pomoglo. U odgovoru koji potpisuje bivša pomoćnica ministra, Nada Čavlović Smiljanec, stoji – "zbog dvije stope PDV ne moraju biti različite cijene istog proizvoda, kupce se uvijek pita hoće li jesti u objektu ili vani čime se određuje i stopa PDV-a."