Njemačka i Danska najviše su profitirale od zajedničkog tržišta Europske unije, pokazuje analiza švicarskog ekonomskog instituta Prognoz AG-a koju je napravio za njemačku Fondaciju Bertlesmann.

Zajedničko tržište utjecalo je da u razdoblju od 1992. do 2012. BDP poraste u svih 14 promatranih zemalja koje su 1993. godine stvorile zajedničko tržište, isključujući Luksemburg, ali je rast izraženiji na sjeveru i zapadu EU. U Njemačkoj je realni BDP u tom razdoblju godišnje rastao u prosjeku za 37 milijardi eura, odnosno 450 eura godišnje po stanovniku. U Danskoj je taj rast još veći pa je povećanje BDP-a po glavi stanovnika godišnje rastao 500 eura. Slijedi Austrija s rastom BDP-a po stanovniku od 280 eura te Finska s 220 eura.

Najmanje je postigla Velika Britanija, tek 10 eura po stanovniku godišnje, što je manje i od velikom ekonomskom krizom pogođene Grčke, koja dostigla rast od 70 eura po glavi stanovnika. Zajedničko tržište posebno je bilo blagotvorno za one zemlje koje su vrlo tijesno ekonomski povezane s ostalim zemljama EU. Upravo je zbog toga Velika Britanija vrlo malo postigla zbog slabije intergracije nakon odluke da ne preuzme zajedničku valutu, stoji u studiji. Zato Bertlesmann vidi mogućnost daljnje intergacije i razvoja zajedničkog tržišta, posebice  u oblasti uslužnih djelatnosti i tržišta rada.

Zato predlažu s jedne strane bolju standardizaciju uslužnih djelatnosti, kao i brže rješavanje birokratskih prepreka i priznavanje inozemnih, bolje informiranje o slobodnim radnim mjestima u zemljama zajedničkog tržišta kao i olakšano prenošenje prava u području socijalnog osiguranja iz zemlje u zemlju.

Prepreke

Otvoriti granice uslugama i ljudima 

Usluge u ovom trenutku čine 70 posto u udjelu europskog BDP-a, ali samo 20 posto u međugraničnoj trgovini među članicama EU, stoji u studiji. Za razliku od roba, usluge i radna snaga nailaze na mnogo više prepreka i to treba promijeniti i poboljšati, smatraju analitičari.