Njemačka bi mogla odustati od sporazuma o slobodnoj trgovini (CETA) kojega su prije nešto manje od godinu dana potpisale Kanada i Europska unija.

Njemački list Süddeutsche Zeitung objavio je da njemačka vlada razmišlja o odustanku od primjene sporazuma jer se protivi odveć velikim zaštitnim pravnim mehanizmima za investitore, odnosno transnacionalne korporacije koje bi ulagale na području zemalja članica ( Investor-state dispute settlement – ISDS). "Njemačka neće potpisati ugovor u ovakvom obliku", poručio je neimenovani njemački diplomat iz Bruxellesa. ISDS bi korporacijama omogućio da preko međunarodnih arbitražnih sudova tuže suverene države ukoliko procijene da zakonodavstvo tih država šteti njihovom profitu. Ovakve arbitraže već postoje u pojedninim bilateralnim sporazumima, ali bi stupanjem CETA-a one uzele mnogo više maha, a nacionalna zakonodavstva i pravosuđe bi izgubili na važnosti.

Duhanska industrija Philip Morris tužila je Urugvaj i Australiju nakon što su te zemlje uvele slikovita zdravstvena upozorenja na kutije cigareta, a švedska kompanija Vatenfall tužila je je Njemačku tražeći 3,7 milijardi eura odštete zato što je ta zemlja odlučila zatvoriti pojedine nuklearne elektrane. Sve bi to trebali platiti građani koji se sve više protive sporazumima što se donose iza zatvorenih vrata u Bruxellesu, Canberri i Washingtonu.  Tekst sporazuma CETA-e kojega je u ime 500 milijuna građana potpisala EK još u listopadu prošle godine, nije moguće dobiti na uvid. Iz odjela za odnose s javnošću povjerenika za trgovinu EU dobili smo samo odgovor da sporazum, čije je potpisivanje još radosno objavio predsjednik EK-a Jose Manuel Barroso, još uvijek nije finaliziran pa zato i ne može biti "javan" (navodnici EK-a).

Njemačko odbijanje bi značilo da je u pitanje doveden i sporazum o slobodnoj trgovini EU-a i SAD-a (TTIP) jer su sami američki i europski diplomati i predstavnici korporacija u nekoliko navrata potvrđivali da je CETA zapravo samo priprema za daleko opsežniji TTIP. Europski građani se u sve većem broju udružuju protiv TTIP-a zbog opasnosti od jačanja korporativne samovolje te prevelike tajnovitosti u kojoj su Komisija i SAD odlučili krojiti nova pravila. Nedavno je pokrenuta inicijativa "STOP TTIP" koja okuplja 148 organizacije u 18 zemalja EU koje smatraju da prevelike ovlasti ISDS-a ugrožavaju demokraciju i nacionalna zakonodavstva te da su sadržaj sporazuma oblikovale korporacije, dok su  građani iz postupka potpuno isključeni. Čini se da njemački političari, još uvijek bijesni zbog američkog prisluškivanja, postaju sve svjesniji zabrinutosti svojih birača. Hrvatska vlada, s druge strane, slaže se sa svim stavovima koje zastupa i Komisija koja priprema sporazume bez sudjelovanja javnosti.