Rokovi su postavljeni, ali hrvatska praksa pokazuje da su rokovi tu da se probijaju.

Rješenja postoje, ali bojim se da oni koji odlučuju iz nekog razloga ne žele riješiti problem, kaže Marko Brnčić, direktor STP-a. Zašto je, primjerice, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, koje zasigurno ima materijalnih i organizacijskih kapaciteta za rješavanje toga problema, sve prebacilo na jedinice lokalne samouprave, od kojih mnoge ne mogu same izaći na kraj i s mnogo jednostavnijim stvarima? Najlakše je sve delegirati na nekog drugoga i onda oprati ruke zbog činjenice da projekt zasigurno neće zaživjeti kako je planirano. 

Kako su se tu snašle tvrtke iz vaše branše koje se bave zbrinjavanjem otpada? 
Kako u Hrvatskoj imamo stotine jedinica lokalne samouprave, za očekivati je da će biti i toliko rješenja. S ovakvom decentralizacijom teško je očekivati da će postojati standardna rješenja. Bit će puno tvrtki koje će gradovima i općinama pokušati ponuditi svašta. Osobno ne vjerujem da će to funkcionirati. Realnije je očekivati da će se za godinu dana opet morati mijenjati sustav i raditi na novim rješenjima. Kao poduzetnik iz sektora često imam dojam da se u Hrvatskoj sve vrti oko "problema": ako netko ponudi rješenje, mnogima oduzima posao i nitko zapravo ne želi da mnogi problemi budu riješeni. 

Kakva su vaša osobna iskustva sa zbrinjavanjem otpada?  
Ne treba ići u New York, London ili Tokio da bi se vidjelo kako se problem sa zbrinjavanjem otpada može efikasno riješiti. Ima tvrtki, poput naše, koje su ta rješenja dovela u Hrvatsku. Nas je prepoznalo 20-ak gradova i uvjeren sam da je upravo u njima zbrinjavanje otpada riješeno na najbolji način – i financijski i ekološki.