Split i Ploče zatečeni su jučerašnjom odlukom Vlade da se tamošnje luke neće više razvijati u svim segmentima u kojima su uspješne.

Specijalizacija šest glavnih luka od posebnog gospodarskog interesa za Hrvatsku, a među njima i ove dvije, postaje prema Strategiji pomorskog razvoja Hrvatske od 2014. do 2020. preduvjet za daljnja ulaganja u lučki sektor. Hrvatska je prema tom dokumentu premalo područje i tržište da bi država poticala razvoj sličnih luka, pa će kontejnerski promet ubuduće podupirati samo u Rijeci i u Pločama. U Rijeci, gdje slijede ulaganja u novi kontejnerski terminal, država želi i promet tekućeg tereta. No, u Pločamama, gdje su u tijeku investicije i u tom segmentu, favorizirat će se samo još promet rasutog, ne i tekućeg tereta. Split će se dalje razvijati kao Ro-Ro i putnička luka, te pristanište velikih kruzera,.

Sličan status dobiva i Zadar koji će se razvijati kao luka polazište, a poticat će i njezin razvoj u privlačenju novih tehnologija i posebnih tereta. Dubrovnik ostaje luka velikih kruzera, a Šibenik luka za manje kruzere, butik brodove i mega jahte. Smanjenju značaja njihove luke u teretnom prijevozu Splićani su se otvoreno usprotivili. Svojim terminalima u Vranjičko-solinskom i Kaštelanskom bazenu ostvaruju promet kao Ploče, pa su i u postupku izrade Strategije od Vlade tražili specijalizaciju luke i u tom segmentu. Milan Blaževski, ravnatelj Lučke uprave Split, navodi da je lani prekrcano 3,1 milijuna tona tereta, što Split stavlja na drugu poziciju iza Rijeke. Ističe i da je Split već specijaliziran kao luka s velikim rashladnim kapacitetima, po kojima je na vodećoj poziciji, a posebnu ulogu ima i u prometu žitaricama.

Ploče, pak, ostaju nezadovoljne zbog ignoriranja njihove uloge u prometu tekućeg tereta, na koji se u posljednje vrijeme sve više fokusiraju. Luka Ploče tako je lani pokrenula ulaganje u gradnju terminala za tekuće terete vrijednog 30 mil. eura, a direktor Ivan Pavlović je najavio i gradnju LNG terminala. "Rijeka i Ploče nisu konkurencija jedan drugome. Dovoljno su udaljeni da svaka ima prostora za sve vrste prometa i ne treba ih ograničavati u razvoju", ističe Pavlović. Ministar Siniša Hajdaš Dončić pojašnjava da cilj specijalizacije nije ograničiti razvoj, nego definirati što će država pomagati. Strategija ima važnost i stoga što će biti dio drugih prometnih strategija.

Strateški plan za glavne luke do 2020.

Rijeka – kontejnerski i tekući teret

Ploče – kontejnerski i rasuti teret

Dubrovnik – veliki kruzeri

Split – putnički promet i veliki kruzeri

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Šibenik – prihvat ekskluzivnih butik brodova i megajahti

Zadar – "home port" za putnički promet, kruzeri