Proračunski manjak u 28 zemalja Europske unije, promatran kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP), u prvom je tromjesečju ove godine značajno smanjen u odnosu na prethodno tromjesečje, što se najvećim dijelom pripisuje jednokratnim efektima, objavio je danas Eurostat.

Sezonski prilagođen proračunski manjak u 28-članom EU u prosjeku je tako u prvom tromjesečju smanjen na 1,9 posto BDP-a, u usporedbi s 3,1 posto u četvrtom tromjesečju 2013. godine. U prvom tromjesečju 2013. godine u prosjeku je bio iznosio 3,4 posto BDP-a, a na istoj razini zadržao se u drugom i trećem tromjesečju lani, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.

Među jednokratnim efektima koji su značajnije utjecali na podatke o deficitu za prvo tromjesečje 2014. godine, Eurostat izdvaja Poljsku, uz napomenu da je tamošnja reforma mirovinskog sustava najvećim dijelom zaslužna za iskazani golemi višak u poljskom proračunu u prvom kvartalu, od čak 37,6 posto BDP-a.

Od zemalja za koje se objavljuju desezonirani podaci o deficitu, proračunski višak zabilježila je još samo Estonija, od 0,4 posto BDP-a. Nasuprot njima, najveće proračunske manjkove, pak, zabilježile su Malta (6,1 posto BDP-a) i Velika Britanija (5,7 posto BDP-a).

Na razini EU-a u cjelini, ukupni proračunski prihodi u prva su tri ovogodišnja mjeseca bili u visini 46,6 posto BDP-a, što znači da je njihov udio uvećan u usporedbi s prethodnim tromjesečjem kada su iznosili 45,7 posto BDP-a. Istodobno, udio ukupnih proračunskih rashoda u BDP-u smanjen je, pak, na 48,5 posto, u odnosu na 48,8 posto.

U 18-članoj eurozoni udio manjka u BDP-u ostao je više-manje nepromijenjen na tromjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini smanjen. U prvom tromjesečju je u prosjeku tako iznosio 2,7 posto BDP-a, nasuprot 2,6 posto u četvrtom tromjesečju lani, dok je u istom tromjesečju prošle godine dosegnuo 3,1 posto.

Podaci Eurostata usklađeni su za kalendarske i sezonske čimbenike, a predstavljaju kombinaciju procjena Eurostata i onih pojedinačnih zemalja, navodi se u priopćenju.

Praktični format

Praktična, brza, dostupna – kako je mala trgovina postala velika u našem svakodnevnom životu

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”