Voćarstvo u Bosni i Hercegovini, iako spada među najprofitabilnije proizvodnje, ove godine se suočava sa velikim problemima.

Nisu samo poplave donijele veliku štetu već i mraz i tuča. "Voćari godišnje očekuju urod od 30 do 40 tona po hektaru, no to će ove godine biti prepolovljeno. Krajem travnja proizvođače iz Semberije pogodila je tuča pa je kod njih i ta polovica očekivanog uroda upitna. U tom dijelu BiH proizvođači će se sigurno boriti za opstanak voćarstva", rekla je za Oslobođenje Tijana Slagalo, tajnica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Vanjskotrgovinske komore BiH. Osim toga, voće u BiH ove je godine izloženo i raznim bolestima, pa osim što će ga biti manje bit će i slabe kvaliteta što će povećati uvoz. Kako je kazala Slagalo, u BiH se ove godine najviše voća uvozilo iz Italije, Turske, Grčke, Slovenije i Hrvatske, a vlasnik tvrtke Linija voća iz Brčkog Nikola Mićić istaknuo je kako se može očekivati i uvoz iz Poljske, s obzirom na to da je tamo dobro rodilo, a pretpostavlja se i da će ponuditi niske cijene.

"Pretrpili smo veliku štetu sadnog materijala. Ima kooperanta kojima je voda u potpunosti odnijela kontejnerske sadnice, a nekima je otišla čak i zemlja. Kada je u pitanju komercijalna proizvodnja, najveće štete su bile od tuče", istaknuo je Mićić. Vlasnik i osnivač tvrtke Frutti funghi iz Visokog, koje se bavi sakupljanjem, otkupom i prodajom šumskih plodova i jagodičastog voća, Edin Zukan kazao je da je i jagodičasto voće palo kvalitetom i prinosom za oko 20 posto. Kiša je uništila petinu nasada borovnice. "Mislim da će se na cijelom europskom tržištu osjetiti manjak bobičastog voća, pa ni uvoz neće moći biti velik", kazao je Zukan, dodavši kako je njegova tvrtka uglavnom orijentisano na izvoz. Suljo Selimović, agronom i vlasnik jedne od najvećih plantaža voća u Visokom, za novinsku agenciju Patria kazao je kako smatra da je većini bosanskohercegovačkih voćara najbolje da ove godine kupce traže na tržištu druge i treće klase voća, jer gotovo da i nema visokokvalitetnih plodova.

"Isporučio sam jednu turu voća u Češku. Sve vrijeme sam išao za hladnjačom, pratio kako se voće ponaša tijekom transporta. Nisam bio zadovoljan. Voće nije uspjelo sačuvati kvalitetu s početku puta", kazao je Selimović. Bolje nije niti u Republici Srpskoj gdje su klimatski katastrofalna godina i manjak poticaj doveli do toga da je 15 posto voćara već odustalo od  ovog posla, a očekuje se da će ih biti još više. No, kako pišu Nezavisne novine, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS isiču da su uveli tri nove mjere usmjerene isključivo podršci proizvođačima koje će, i te kako doprinijeti saniranju štete i održanju voćarske proizvodnje u RS."Ukupna sredstva za poticajne mjere za proizvedeno i prodano voće povećana su sa 1,5 milijuna KM lani na 2,5 miliona KM ove godine", navode iz resornog ministarstva. Osim toga, sa 200 KM po hektru pomažu sanaciju nasada koje je pogodila poplava i tuča.