U jeku vijesti o stres testovima, manjku kapitala i zatezanju regulative, bankama naposlijetku stiže jedna dobra vijest.

Segment poslovanja s građanima, tj. retail bankarstvo, počelo je pokazivati postupne, premda spore, znakove stabiliziranja u Europi. Domaće banke, međutim, pričekat će još neko vrijeme na 'vjesnike proljeća' jer je čak pet od šest pokazatelja uspješnosti lošije nego kod europskih pandana, ilustrira istraživanje AT Kearneya. Rezultati istraživanja na 104 banke za 24 zemlje zapadne i istočne Europe upućuju na postupno, ali sporo stabiliziranje retail segmenta. No, profitne marže i dalje su znatno ispod razina na kojima su bile prije financijske krize, zaključak je AT Kearneya. "Stanje u domaćem retailu direktno je korelirano sa ekonomskim stanjem u državi", objašnjava Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

"Usporedive zemlje u istraživanju su uglavnom izašle iz recesije i bilježe pozitivne stope rasta, dok u Hrvatskoj nema rasta pa su i pokazatelji za banke negativni", kaže Ćorić dodajući da se to neće promijeniti dok god gospodarstvo ne bude raslo barem nekoliko kvartala zaredom. Gledajući prihod po korisniku, europske banke u prošloj godini bilježe rast sa 667 na 668 eura. Štednja raste po visokim stopama, a rastu i osobni depoziti. S druge strane, bilježi se blagi pad obujma zajmova zbog čega je rast prihoda po korisniku vrlo blag. Domaći klijenti još uvijek su u trendu razduživanja; prihodi po klijentu padaju, uglavnom zbog stalnog rasta depozita u okružju naglog pada kredita. Jedini pokazatelj po kojem su se banke u Europi uspjele približiti razinama prije krize je prihod po zaposlenom. On je u posljednje dvije godine u porastu zahvaljujući značajnom rezanju broja zaposlenika pa je prošle godine dosegnuo 218.000 eura.

Unatoč uštedama na radnicima, u Hrvatskoj je prihod po zaposlenom pao 16 posto i dosegnuo 58.000 eura. A samo prošle godine banke su broj zaposlenih smanjile dva posto pa je izgledno da je tako snažan pad u najvećoj mjeri posljedica puno brže erozije ukupnih prihoda. Držanje troškova pod kontrolom čini se konstantnim izazovom bez obzira na tržište i restrukturiranja u tijeku. Omjer troškova i prihoda diljem Starog kontinenta blago je porastao na 61 posto, a kod domaćih kreditora za čak šest posto. Prema riječima Andreasa Pratza iz AT Kearneya, "rezultati istraživanja nisu pokazali veliku međusobnu povezanost smanjenja broja zaposlenih i troškova", iako na zaposlene otpada gotovo polovica troškova u jednoj retail banci.

Iako je vidljiv pad troškova u hrvatskim bankama, on još nije dovoljno visok da bi neutralizirao pad prihoda, napominje Pratza. Jedini pokazatelj po su kojem domaće banke bolje u istraživanju je prihod od kamata u ukupnom prihodu. U Europi je on smanjen za pola postotonog boda na 70 posto, dok je Hrvatskoj porastao za pet posto. Iza te brojke skriva se jedan 'ali': budući da volumen kreditiranja i s njim povezani ukupni prihodi padaju, rast kamatnih prihoda prije se može objasniti manjim rastom kamatnih stopa u prošloj godini radi povećanog rizika i nesigurnog okruženja.  Da su bolja vremena (za europske kreditore) na vidiku može se naslutiti iz pada pričuva za rizike u ukupnom prihodu.

Nakon dosezanja vrhunca 2012. od 24 posto, pričuve su započele polagani pad, no ne i kod nas. "Za Hrvatsku se ne može reći da pričuve padaju. Dapače, taj pokazatelj je u potpunoj suprotnosti prosječnom pokazatelju za europski bankarski sektor", stoji u istraživanju. S rastom od osam posto na udjel od 19 posto u prošloj godini po tom pokazatelju puno smo sličniji bankama u Srbiji. "Čini se kako bi se vrlo brzo u budućnosti hrvatski bankovni sektor i vlasti trebale pozabaviti lošim zajmovima", upozorava AT Kearney dodajući da bi se u fokusu trebala naći i visoka nezaposlenost zbog koje su loši krediti toliko visoki. Isto mišljenje dijeli i Ćorić. "Samo pozitivni gospodarski rast i pad broja nezaposlenih mogu donijeti početak stabilizacije visoke stope nevraćanja kredita tj. 'defaulta'", kaže Ćorić.

No, neovisno na kojem tržištu posluju, banke čeka još dug put do pretkriznih rezultata ako je suditi po dobiti po korisniku od 127 eura. Pritom neke banke bilježe minuse u Portugalu (-96 eura) i Njemačkoj (-279 eura), ali i u ostatku Europe potraga za profitabilnošću još je uvijek izazov. Oporavak u istočnoj Europi bit će vrlo spor zbog ovisnosti o velikim europskim igračima, no prognoze ostaju pozitivne. Ovisno o brzini oporavka i financijskoj snazi pojedinih banaka, europskom retail segmentu predviđa se sporiji oporavak u ovoj i narednoj godini uz polagani rast kamatnih prihoda, pad pričuva te pad udjela troškova.    

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa