Nakon što je Karlovačka banka početkom godine dobila nove vlasnike, a s njima i novu šansu, istu dozu sreće nije imala mala Nava banka koja je umjesto toga krenula stopama Centar banke.

Savjet HNB-a u srijedu je predložio stečaj, pošto je banka nepovratno potonula ispod regulatornih zahtjeva, a jučer je regulator ustvrdio nedostupnost depozita klijenata. Sada na scenu stupa  Državna agencija za osiguranje depozita (DAB) koja će štedišama nadoknaditi oko 160 milijuna kuna osigurane štednje. Klijentima Nave, čija je aktiva tek 333,3 milijuna kuna, iz DAB-a je poručeno da je agencija spremna za isplatu svih štediša, i to u kratkom roku. "Agencija je u potpunosti spremna na ispletu obeštećenja za osigurane depozite", kažu. Napominju da intenzivno surađuju s posebnom upravom u banci "uvjereni da će s isplatom obešteđenja započeti i ranije od zakonski propisanog roka". Pravo na isplatu imaju fizičke osobe, mala poduzeća i neporofitne organizacije, a maksimalni iznos osigurane štednje po deponentu ograničen je na 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan kad su depoziti proglašeni nedostupnima, tj. 17. srpnja. 

Izravni nadzor HNB-a
U banci je pospremanje situacije preuzela posebna uprava imenovana od HNB-a koja, između ostalog, popisuje obveze i potraživanja klijenata. Nakon što popis bude gotov, DAB će u dnevnim novinama i svojoj internetskoj stranici uputiti javni poziv na isplatu kod isplatnih banaka. Rok za traženje povrata štedišama je godinu dana.Nava banka dugo je teturala na rubu manjka kapitala i traženja strateškog partnera. Većinski vlasnik građevinska tvrtka GIP pionir dosad je nekoliko puta pružala hitne financijske injekcije, no, ta opcija izgledno više nije dostupna. Većinski vlasnik ostao nam je nedostupan za komentar. Cijela je plejada razloga zašto Nava neslavno nestaje s bankarske scene. Nakon što je proveden izravni nadzor u ožujku HNB je utvrdio "značajne nedostatke i nezakonitosti u poslovanju" i naložio sedam mjera koje su ostale neispunjene. 

Gubitak 60 mil. kuna
Brojke govore za sebe: stopa adekvatnosti kapitala krajem prošle godine bila je negativnih 2,55 posto, dok je istodobno banka iskazala urednih 14 posto. Prijavljeni gubitak od 12,4 milijuna kuna HNB je korigirao na 59,9 milijuna kuna zbog "izrazito loše kvaliteta portfelja, visokih troškovi održavanja likvidnosti te opći troškova". Neslužbeno doznajemo da je banci trebalo oko deset milijuna eura da 'izađe iz crvenog'. Nava je ipak pronašla investitora u ukrajinskoj PAT Banci Vostok koja bi preuzela 50 posto dionica, no HNB je odabio dati zeleno svjetlo jer ocijenio da se ne radi o 'fit and proper' ulagaču. Službeno razlog  bio je da iznos dokapitalizacije ne bi bio dostatan za formiranje rezervi nužnih budući da banka posluje s operativnim gubitkom. 

Odbjegla Uprava
Točku na i sudbine Nave stavila je i sama uprava na čelu sa Mislavom Sepčićem koja je u ponedjeljak dala ostavku pa je HNB dva dana kasnije ekspresno presudio da je banka zadovoljila čak tri uvjeta za stečaj. Imovina ne pokriva obveze, supervizorske mjere nisu ispunjene u pogledu visine kapitala, a ugrožena joj je sposobnost da izvršava obveze. U manje od godinu dana Nava postaje druga banka koja je dobila crveni karton s domaćeg bankarskog tržišta. Unatoč nezakonitostima u poslovanju zbog kojih se možda sa slučajem zainteresira Državno odvjetništvo, razlog propasti je loš portfelj koji je u konačnici erodirao kapital. Najbolji pokazatelj stanja banaka je adekvatnost kapitala koju je, slučajno ili ne, HNB prestao objavljivati jer to ne traže europski propisi.