Nezainteresiranost građana za buduće mirovine u obveznim mirovinskim fondovima (OMF) te nedostatak vidljivije promidžbene kampanje o mogućnosti izbora kategorija mirovinskih fondova rezultirala je do sada vrlo skromnim rezultatima.

Mogućnost da članovi mirovinskih fondova – kojih je u svibnju prema službenim podacima bilo gotovo 1,7 milijuna – sami izaberu investicijsku strategiju za svoju imovinu donijele su posljednje izmjene zakona o obveznim mirovinskim fondovima. Tim izmjenama predviđeno je kreiranje tri kategorije unutar svakog od postojeća četiri mirovinska fonda – A, B i C. S obzirom na kritike dijela javnosti prema poslovanju i razinama prinosa OMF-a ovakve promjene u sustavu su opravdane, ocjenjuje Tomislav Ćorić, docent na Katedri za financija zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

"Promjene donose mogućnost da osiguranici, ovisno o svojem stupnju averzije prema riziku, definiraju model odnosno ulagačku politiku u okviru koje će štedjeti za mirovinu. Kreiranjem triju podkategorija fondova ova industrija konvergira industriji investicijskih fondova. Najveća novina definitivno je kategorija A, koja otvara prostor mlađim i agresivnijim štedišama", ocjenjuje Ćorić. Podsjetimo, A kategorija zamišljena je kao nešto agresivniji portfelj, dobrim dijelom izložen dionicama, pa se preporuča mlađim osiguranicima koji mogu biti tolerantniji prema kolebanjima prinosa. Činjenicu da je A kategorija agresivnija i time rizičnija treba shvatiti uvjetno jer će po ulagačkoj strategiji ta kategorija biti sličnija mješovitim, odnosno uranoteženim investicijskim fondovima koji se smatraju srednje rizičnima. B kategorija po strukturi će biti jednaka postojećem portfelju koji postoji od osnutka obveznih mirovinskih fondova prije 12 godina.

Posljednja, C kategorija zamišljena je kao najkonzervativnija koja neće donijeti nikakav gubitak imovine članova, ali ni značajniji prinos. Dubravko Marić, glasnogovornik Regosa kazao je da je oko 400 osiguranika iskoristilo mogućnost predbilježbe i izabralo kategoriju A ili C. Tu brojku Tomislav Ćorić ocjenjuje poražavajućom. "To bi značilo da je 99,99 posto populacije osiguranika zadovoljno dosadašnjom ulagačkom politikom fondova, što je nerealno. Volio bih da griješim, ali uzroke tako malom odazivu valja tražiti u nezainteresiranosti osiguranika glede budućih mirovina, financijskoj nepismenosti znatnog dijela populacije i/ili gotovo nezamijećenoj promidžbi novih modela", smatra Ćorić.

Ako je uzrok nezainteresiranost – nastavlja Ćorić – ona se može opravdati rezignacijom koja se uslijed negativnih ekonomskih kretanja uvukla u društvo. "Izostanak snažnije medijske kampanje posljedica je smanjenja budžeta za tu vrstu aktivnosti, ali i toga da se novim modelom ne privlače novi klijenti, već redistribuiraju postojeći. Uzroke valja tražiti i u financijskoj nepismenosti dijela populacije, a s tim se treba ozbiljno pozabaviti jer bi nas u protivnom ponovno moglo skupo koštati", upozorava Ćorić. Naime, čak 12 godina nakon početka rada obveznih mirovinskih fondova, čak 98 posto novih osiguranika ne izabere mirovinski fond, već ih u neki od četiri fonda rasporedi Regos, po sili zakona.