Dobra reputacija u poslovnim, ali i radničkim krugovima, osječkom je poljoprivrednom kompleksu Žito odškrinula vrata za širenje u regiji. Iz Vojvodine je vodstvu tvrtke stigao poziv za uključenje u privatizaciju jednog od najvećih poljoprivrednih kombinata u nekadašnjoj Jugoslaviji, PIK-a Bečej. Idućih dana formalno će Agencija za privatizaciju Republike Srbije raspisati natječaj za privatizaciju većinskog vlasničkog udjela, a riječ je o udruženim paketima dionica koje posjeduju država i mali dioničari, uglavnom zaposlenici i menadžmet PIK-a, koji su imali važnu ulogu u pripremi ovakvog privatizacijskog natječaja. Objedinjavanjem udjela s državom zaposlenici koji su koncem 2001. godine postali većinski vlasnici PIK-a željeli su osigurati da njihova tvrtka ostane cjelina te da uz bolju cijenu osiguraju bolju socijalnu zaštitu.

Započeli razgovori
Vlasnik i direktor Žita Marko Pipunić Poslovnom dnevniku je potvrdio informaciju da su u PIK-u Bečej zainteresirani da se Žito pojavi kao strateški partner na natječaju. Razgovori o tome, kaže, tek su započeli, i to prije samo nekoliko dana. Budući da je riječ o poznatom poduzeću, Žito je ponuda itekako zainteresirala. “Žito će dati ponudu za PIK Bečej i ako naš program bude prihvatljiv, mi znamo što ćemo s tim”, kaže Pipunić, pojašnjavajući kako je riječ o kompleksu koji djeluje u istom području proizvodnje u kojem djeluje i Žito, a to je proizvodnja i trgovina žitaricama, uljaricama, repromaterijalom te svinjogojstvo, s tim da se PIK Bečej bavi i govedarstvom, obradom voća i povrća, a među ostalim ima i ribogojilište te restoran i manji hotel. Taj veliki poljoprivredni kompleks obrađuje gotovo 15.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, posluje s dobiti, solventno je, a zapošljava ukupno 2400 radnika. Knjigovodstvena mu je vrijednost procijenjena na 60 milijuna eura. Žito ima nešto manje zaposlenih nego PIK Bečej, oko 850 nakon posljednje akvizicije IPK-a Ratarstvo-stočarstvo, no ostvaruje znatno veće prihode. Ovu će poslovnu godinu Žito završiti, procjenjuje Pipunić, s 1,15 milijardi kuna prihoda. Tvrtka intenzivno investira u poboljšanje proizvodnih kapaciteta, pa je samo u posljednjih godinu dana u IPK Ratarstvo-stočarstvo, koje je preuzelo na poziv radnika-malih dioničara, Žito uložilo 45 milijuna kuna, a ovu su godinu obilježile i dvije velike investicije u gradnju nove tvornice stočne hrane u Osijeku i rekonstrukciju mlina u Slatini. Dodatno je Žitu PIK Bečej zanimljiv i zbog blizine te ambicija za širenje u regiji.

Akvizicije žita
Žito godinama pokušava kupiti hrvatske poljoprivredne kombinate iz državnog portfelja, od PIK-a Belje do županjske Sladorane, no izuzme li se tvornica tjestenine IPK Croatia, uglavnom bezuspješno. Ipak, riječ je o jednom od najbrže rastućih poduzeća u istočnoj Hrvatskoj, koje je osnovano 1992. godine. Tada je njegova imovina vrijedila 50.000 eura, a imala je samo dva zaposlena. Znatniji iskorak za Žito bila je gradnja silosa i pšeničnog mlina 1994. godine, a osim organskog rasta tvrtka je ostvarila i nekoliko akvizicija – kupljeno je pet svinjogojskih farmi i tri skladišna, odnosno silosna kapaciteta. Žito je nakon posljednje akvizicije – preuzimanja IPK-a Ratarstvo-stočarstvo od zaposlenika, sličan poziv za “spašavanje” dobio i od zaposlenika-dioničara PPK-a Valpovo, a spominjalo ga se i u kontekstu privatizacije posljednjeg poljoprivrednog kombinata u Hrvatskoj, vukovarskog VUPIK-a. Žito je, kako tvrdi njegov direktor, još zainteresirano za tu tvrtku, no “ne pod svaku cijenu”.