Faza javne ponude dionica Ine za građane i njihov upis po povlaštenim uvjetima (prvenstvo upisa i bonusna 11. dionica) jučer je zaključena. Još jučer su se izbacivale tek procjene koliko će domaća ‘maloprodaja’ u konačnici participirati u IPO-u za koji je sigurno da će uz inicijalnih 15 posto uključiti i Prosprektom utvrđen opcijski dodatak još dva posto dionica. Iako još nema službene potvrde koliko se građana u konačnici uključilo u IPO godine i s kojim ukupnim iznosom (ne računajući ambicije za upisom više od 38.000 kuna koje će sigurno ostati neostvarene), i premda će se konačna cijena znati tek u ponedjeljak, procjene su se jučer vrtjele i do dvije milijarde kuna koje bi građani Hrvatske mogli odvojiti za kupnju dionica.

Materijal za analize
Lako je moguće da će se ta brojka ipak pokazati malo pretjeranom. No, ako se pokaže i da će oni participirati između 1,5 i dvije milijarde kuna, neupitno je da je to zanimljiv materijal za razne analize i rasprave, od onih o (pre)zaduženosti građana do razmjera izvaninstitucionalnih kanala štednje i sive ekonomije. Jednako tako, nedvojbeno je da projekt kakav je IPO Ine utječe na ukupna kretanja u financijskom sektoru. Tako se i recentni novi val pritisaka na jačanje kune koji je prekinuo tek jednotjednu prevagu podrške euru dijelom pripisuje upravo konverzijama deviza za kupnju dionica Ine. Zaokret trenda uslijedio je prekjučer i prije negoli je euro uspio dotaknuti razinu 7,38 kuna polako je otklizao na 7,35, a jučer se trgovanje spuštalo i prema 7,33 kune. Analitičari su neskloni prejudicirati stvari pa kažu kako je teško reći je li i koliko padu tečaja euro/kuna trenutačno pridonosi interes stranaca za dionicama Ine. Konverzijama (ponudi) deviza, kao i općenito potražnji za kunama, kažu, pogoduju i očekivana izdanja obveznica HEP-a te Ingre (ukupno 700 milijuna kuna). Uz to, kroz podršku kuni može se promatrati i najavljena dokapitalizacija SG Splitske banke za 367 milijuna kuna, kao i nadalje snažna kreditna aktivnost banaka.

Rast kredita
Kad je posrijedi rast kredita, proteklih dana njega svakako potiče upravo javna ponuda dionica Ine. Uz procjene bankara kako se desetak posto povlaštenog upisa dionica realizira posebnim kreditnim linijama, a imajući u vidu procjene ukupnog upisa građana, samo po toj osnovi u studenom bi krediti mogli porasti za oko 150-200 milijuna kuna. Kako bilo, u središnjoj banci danas procjenjuju kako će u 2006. godini krediti (uključujući i građane i poduzeća) ove godine zabilježiti rast po stopi 23-24 posto. Istodobno, financiranje ostatka kupnje dionica samo je djelomično osigurano podizanjem štednje s banaka pa ne treba očekivati da će IPO Ine prouzročiti pad depozita ni približno razinama oko milijardu i pol kuna. No sigurno je da će pridonijeti otprije prisutnom trendu usporavanja depozita i veće diverzifikacije štednje stanovništva prema tržištu vrijednosnih papira.