Novi Zakon o obveznim mirovinskim fondovima (OMF) predstavlja pozitivan iskorak za rad mirovinskim fondova ne samo jer je riješio jedan od ključnih problema, a to je ograničenje za ulaganja imovine fondova, već i stoga što na kvalitetniji način regulira rad fondova u strožoj i složenijoj okolini, rečeno je na današnjem okruglom stolu "Budućnost ulaganja OMF-ova".

Okrugli stol je organizirala Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), čiji je predsjednik Upravnog vijeća Petar-Pierre Matek uvodno istaknuo da je novi zakon donio novine na tri ključna područja u radu fondova – u proširenju mogućnosti ulaganja njihove imovine, uz strože organizacijske zahtjeve koji su povezani s tim mogućnosti, ali i regulaciju rizika sukoba interesa u ulaganjima.

Umjesto dosadašnjih 10 posto, OMF-ovi će moći steći do 15 posto dionica pojedinog društva, odnosno do 20 posto, ako su dionice uvrštene u Službeno tržište Zagrebačke burze. Postoji i mogućnost stjecanja i većeg udjela, uz uvjet da se u jednu dionicu ne uloži više od 5 posto neto imovine fonda. Uz ostalo, OMF-ovima se otvara i mogućnost ulaganja u infrastrukturne projekte, odnosno vrijednosnice kojima se takvi projekti financiraju, kao i u financijske izvedenice.

Istodobno, zakon određuje i da svako pojedino ulaganje mora biti dobro pripremljeno, da mirovinsko društvo u investicijskom procesu spozna i objavi sve vrste rizika, od tržišnih do pravnih, kao i sve specifičnosti pojedinih izdavatelja. Odluka o ulaganju mora sadržavati i razrađene ciljeve investiranja, razvijenu metodologiju upravljanja sukobom interesa, izlaznu strategiju i sl., a Hanfa će inzistirati na tome da svaka takva odluka bude dobro dokumentirana, istaknuo je Matek.

Takve izmjene, smatra predsjednik Uprave AZ OMF-a Dinko Novoselec, predstavljaju pozitivan iskorak koji fondovima omogućava da postanu aktivniji i značajniji dioničar u Hrvatskoj, a Marko Lasić iz investicijskog fonda rizičnog kapitala Nexus Private očekuje i pozitivan učinak na tržište kapitala.

No, sudionici su suglasni da sami fondovi ne mogu potaknuti likvidnosti pomalo zamrlog hrvatskog tržišta kapitala, jer su OMF-ovi po prirodi dugoročni ulagatelji, odnosno 'posao' im je da kupuju, a ne prodaju dionice. Također, s obzirom da zakonski limiti za ulaganja ipak još postoje, ne treba očekivati ni da će fondovi postati vlasnici nekih hrvatskih kompanija.

Ipak, ističu 'mirovinci', čak i uz povećanu mogućnost ulaganja i na domaćem i na tržištima kapitala zemalja EU i OECD-a, fondovi raspolažu s dovoljno imovine da i nadalje financiraju i javnu potrošnju, kroz ulaganje u državne obveznice, jer je njihova neto imovina viša od 60 milijardi kuna i svakog mjeseca raste.

Pritom su se svi sudionici okruglog stola složili da se ukidanje drugog mirovinskog stupa, o čemu se spekuliralo pri odlučivanju o mjerama za smanjenje prekomjernog deficita, ne bi trebalo dogoditi, barem ne bez ozbiljne i temeljite mirovinske reforme, koja bi osiguranicima čije mirovine uglavnom ovise o drugom stupu pružila kvalitetnu alternativu iz koje bi u konačnici i dobivali mirovine.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo