U Poreznu su upravu pristigle liste s imenima hrvatskih državljana kojima su lani isplaćene kamate na štednju u europskom bankama.

Podaci se još obrađuju, a u Poreznoj navode da će uskoro objaviti i prve konkretnije podatke koji će zasad služiti samo kao informacija o razmjerima štednje u inozemstvu jer Hrvatska još nije krenula u oporezivanje kamata. Očekuje se da će do kraja godine Vlada prihvatiti zakon o oporezivanju kamata te bi se on počeo primjenjivati od siječnja 2015. Stanovništvo raspolaže s 143 milijarde kuna oročene i 17 milijardi kuna štednje po viđenju, dok štednja stranih građana u našim bankama iznosi 8,6 milijardi kuna.

Porez na kamate od 12% plaćao bi se samo na iznos godišnje kamate veći od 12 tisuća kuna, što znači da bi porezna obaveza sustigla samo malobrojne čija je štednja veća od 400 tisuća kuna.Što se tiče Hrvata koji štede u inozemstvu, oni bi s takvim porezom mogli biti na dobitku jer su vani kamate na štednju i do 35%, pa bi im porezna obaveza u matičnoj državi bila niža nego što je u ostalim državama članicama EU. Austrija i Luksemburg, primjerice, naplaćuju porez po odbitku od 35%, s tim što četvrtinu zadržavaju za sebe, a tri četvrtine proslijeđuju državi u kojoj stvarni korisnik ima prebivalište.

Budući da Hrvatska (još) ne oporezuje štednju, Hrvatima koji to zatraže hrvatski dio poreza na kamate u Austriji i Luksemburgu bit će vraćen nakon što to pismeno zatraže od Porezne uprave.Razne su procjene o razmjerima kapitala koji je iznesen iz Hrvatske, a razmjena podataka o isplaćenim kamatama donekle će opovrgnuti ili potvrditi nagađanja o desetak iznesenih milijardi eura.