Ulaskom u EU Hrvatskoj su otvorene mogućnosti da napreduje i prva je godina članstva potvrdila da taj napredak ovisi o nama samima, ali nije bilo realno očekivati da će se odmah ostvariti 'korak od sedam milja', rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u razgovoru za Hinu u povodu godišnjice članstva.

"U vrijeme pregovora pa sve do samog ulaska u EU uvijek sam upozoravao na to da nam ulazak u članstvo osigurava okvir i otvara mogućnosti za napredak. Napredak će ovisiti, a to potvrđuje i prva godina članstva, o nama samima", smatra Josipović.

Članstvo u EU je proces, naglašava Josipović. "Sam čin ulaska nije ništa promijenio, ali ušli smo u jedno uređeno tržište za koje se trebalo pripremiti i koje nam je otvorilo perspektivu", kaže Josipović, dodajući da su samo neki učinci odmah postali stvarnost, poput neometanog kretanja Europom i mogućnosti studiranja.

U vezi s europskim fondovima, kaže da se "možda moglo povući više novca", ali, dodaje, bilo bi nerealno očekivati da se u prvoj godini može napraviti 'korak od sedam milja'.

Za korištenje novca iz fondova treba zadovoljiti iznimno složenu proceduru, nastavlja predsjednik. "Vjerojatno nam je trebalo malo više vremena da te procedure zadovoljimo i da predložimo dobro promišljene projekte koji bi trebali pokrenuti razvoj. Praksa prethodnog ciklusa proširenja pokazuje da su sve države prolazile kroz slične faze", rekao je Josipović.

Pozicioniranje u EU

Predsjednik države smatra da se Hrvatska u načelu dobro pozicionirala u EU i da je u političkom kontekstu zauzela mjesto razmjerno svojim mogućnostima.

"Prepoznate su naše specifičnosti i naša stručnost. Hrvatska je tijekom pregovora stekla veliko iskustvo koje je poslužilo kao platforma za pripremu pregovora s državama idućeg kruga proširenja. To su svakako Crna Gora i Srbija koje već pregovaraju, ali bit će relevantno i za ostale države u regiji kad počnu proces pregovaranja", rekao je Josipović.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Predsjednik naglašava da se hrvatsko poznavanje regije uvažava u EU kao referentno i da Hrvatska aktivno sudjeluje u kreiranju vanjske i sigurnosne politike EU.

Gospodarski su problemi, međutim, evidentan hrvatski teret. "Ali ni u europskom okružju kriza još uvijek nije prošla i sada zajednički tražimo putove izlaska", kaže Josipović izražavajući nadu "da će se pozitivni pokazatelji i trendovi u EU, koje sada registriramo, s odmakom reflektirati pozitivno i na hrvatsko gospodarstvo".

BIH je najsloženije europsko pitanje

Josipović naglašava kako je Hrvatska svojim članstvom u EU napravila povijesni iskorak i u odnosu na svoje susjedstvo, odnosno "u mogućnostima da pomogne da se ovaj dio Europe jednom zauvijek stabilizira u svakom smislu, i sigurnosno i gospodarski". Ističe i kako je to apsolutno i u hrvatskom i europskom interesu.

"Pitanje Bosne i Hercegovine najkompleksnije je europsko pitanje", uvjeren je hrvatski predsjednik. "Hrvatska ima poseban višestruki interes da nama najvažnija susjedna zemlja bude stabilna i funkcionalna", kaže Josipović i dodaje da cijela EU i BiH moraju zajedno razmisliti kako dalje.

"Bosna i Hercegovina je europska zemlja i nema drugog scenarija osim integracije u Uniju. Ne smije ga biti", naglašava Josipović i navodi da nije pobornik smanjenja kriterija, "jer kriteriji stvaraju sustav povjerenja i kompetencija što je sama srž Europske unije".

"Mislim da nam za razgovor o Bosni i Hercegovini treba više otvorenosti, više jasnoće da se točno razluči što je potrebno da ta zemlja dođe u situaciju da počne pregovarati s Unijom o članstvu", rekao je Josipović.

Jednim od najvažnijih elemenata smatra ravnopravnost ljudi koji tamo žive, i naroda i svih građana. "Bez te ravnopravnosti, nema europske perspektive. Hrvati u BiH su nizom intervencija u izborni sustav došli u situaciju da jedini od tri konstitutivna naroda ne mogu provesti svoju većinsku biračku volju, i to nije dobro, jer ih to frustrira i udaljava od osjećaja pripadnosti državi koja je njihova domovina", kaže Josipović.

Naglašava da je izrada pravednog i transparentnog izbornog zakona ključ početka procesa konsolidacije Bosne i Hercegovine kao složene federalne države koja može itekako biti funkcionalna.

Velikim problemom smatra ogromno nepovjerenje koje vlada u BiH, što paralizira bilo kakav politički dogovor.

"Dosta puta čujem neke strane dužnosnike kako su zdvojni i umorni od te paralize političkog odlučivanja", rekao je Josipović i naglasio da "Hrvatska sebi ne može priuštiti da bude ni umorna ni zdvojna" i da unutar EU uporno nameće temu potrebe da se BiH gradi od zajedničke volje njenih naroda i građana.

Sa Srbijom tehnički vakuum

Unatoč velikosrpskoj agresiji, Hrvatska i Srbija uspjele su naći dovoljno snage i razuma da bilateralne odnose konačno postave u jedan racionalni kontekst, kaže Josipović.

"Ne mislim da o teškim stvarima treba šutjeti i mislim da je istina bitna. Ali razgovor o teškim stvarima ne smije biti prepreka za dijalog o razvoju odnosa, zajedničkim interesima, pa i nekom ljudskom prostoru koji uvijek postoji u odnosu sa susjedima", rekao je hrvatski predsjednik.

"Sa Srbijom trenutno imamo jedan, rekao bih, tehnički vakuum, niz bilateralnih komisija koje se bave najvažnijim i najosjetljivijim temama, od nestalih do graničnih problema, ne sastaju se uopće, ili makar ne dinamikom koja bi bila zadovoljavajuća", rekao je Josipović i dodao kako se nada da će se s novom vladom u Srbiji napokon početi rješavati preostala pitanja.

"Ali tu moram nešto dodati: za rješavanje najtežih pitanja potrebna je hrabrost. Potrebno je biti sposoban naći kompromisna rješenja koja štite interese zemlje, objasniti ljudima što taj kompromis donosi, i ne plašiti se svakog negativnog komentara. Ti se problemi neće riješiti sami po sebi, i ne može ih riješiti nitko osim nas", naglasio je predsjednik.

Fondovi i reforme

Josipović kaže kako je u predstojećem razdoblju, pošto je Hrvatska još uvijek u krizi, sigurno najvažnije povući što je moguće više novca iz EU fondova. "Oni mogu biti odlučan poticaj za oporavak gospodarstva i poticaj zapošljavanju".

Međutim, naglašava i kako je potrebno nastaviti koristiti EU kao okvir za reforme koje treba provesti kako bi se u potpunosti uredilo hrvatsko društvo.

"Hrvatska mora nastaviti s reformom pravosuđa. Funkcionalno i efikasno pravosuđe je nužan okvir za poticaj gospodarstva. Hrvatska mora konačno reformirati lokalnu upravu i samoupravu i mora svoj administrativni aparat učiniti učinkovitijim", rekao je predsjednik države.

Dodaje i kako u proceduri prekomjernog deficita Hrvatska mora učiniti maksimalne napore da smanji deficit i balansira proračun.

"Ne možemo više trošiti ono što nemamo, time štetimo budućim generacijama, a na to nemamo pravo", zaključuje Josipović i dodaje da očekuje još veći reformski napor izvršne vlasti.