Posljednji vagon za uskakanje u povlašteni upis dionica Ine za građane zatvara se večeras. Tko kroči do 20 sati u poslovnice Raiffeisen banke ili Fine moći će iskoristiti mogućnost kupnje paketa vrijednosti do 38.000 kuna, uz pravo na dodjelu jedne besplatne dionice na deset kupljenih, ali tek nakon godinu dana zadržavanja dionica u vlasništvu. Već dan i pol prije zaključenja tog dijela projekta javne ponude 15+2 posto dionica Ine upisi (više od 45.000 građana) upućuju kako će građani u IPO-u participirati više od 50 posto. Koliko više, stvar je procjena, ali pretpostavlja se da bi (do)sadašnjim tempom dioničarima Ine moglo postati oko možda i 60-ak tisuća građana. Vjerojatno će se pokazati i da je velik dio išao s maksimalnim iznosom za povlašteni upis. A premda će se cijena utvrditi tek nakon što svoje raspoloženje kroz indikativne ponude iskažu institucionalni investitori, dosad iskazana potražnja sugerira da će interes bitno premašiti ponudu, a to je u pravilu i jasan signal da cijenu treba tražiti bliže gornjoj točki definirana raspona cijene, utvrđena na 1400-1900 kuna po dionici. Bude li tako, hrvatskim će građanima pripasti 60-ak a možda i nešto više posto kvote dionica iz IPO-a. Drugim riječima, oni bi mogli apsorbirati približno milijun od 1,7 milijuna dionica u ponudi. Prema neslužbenim informacijama, i reakcije na tzv. roadshow kojim je IPO Ine prestavljen inozemnim investitorima upućuju da će institucionalna potražnja uvelike premašiti ponuđeni kolač, pa se ovih dana u krugovima bliskim Vladi čuje kako se još uvijek vijeća o mogućem dodatnom proširenju ponude, čime bi IPO dosegnuo blizu 20-ak posto Inina dioničkog kapitala. No, takva odluka iz više je razloga osjetljiva za Vladu, pa tek treba vidjeti koliko će uvažiti istodobnu činjenicu da za kasniji burzovni život (i stabilnost) dionice Ine u Zagrebu i Londonu nije nevažno koliko će u svemu participirati inozemni institucionalni investitori. Uz četveročlano povjerenstvo zaduženo za alokaciju dionica fondovima, odnosno institucionalnim investitoima (ministar Ivan Šuker, potpredsjednik Vlade damir Polančec, Zoran Koščak iz Uprave RBA te predstavnik Merrill Lyncha) u raspodjeli dionica predviđen je i monitoring Hanfe. Cijeli taj projekt Vladi bi trebao donijeti približno tri milijarde kuna (bude li cijena maksimalnih 1900, utržak će biti i nešto veći). To je, dakako, s monetarnog aspekta prilično znajačajan, ali valja reći da će taj prihod ići za vraćanje mostnog deviznog kredita koji je država proljetos uzela od domaćih banaka zbog isplate prve rateduga umirovljenicima. Tako će država za utržak od Ine kupiti od HNB-a oko 400 milijuna eura za povrat kredita, a to znači i da će HNB zapravo povući oko tri milijarde kuna iz sustava.

Samo desetak posto dionica na kredit
Naznake su da će samo 10-ak posto kupnje biti realizirano zahvaljujući kreditima, a u isto vrijeme se procjenjuje i da odljev depozita iz banaka neće biti ni približno ostatku iznosa koji će građani odvojiti za plaćanje dionica Ine. Nešto će se priskrbiti prodajom drugih dionica (u više brokerskih kuća ističu kako se osjeti preusmjeravanje sredstava) ali nema sumnje da će se značajni iznosi osigurati i iz kućnih ‘sefova’.