Baš kao što je kruto radno zakonodavstvo onesposobilo gospodarstvo, i kruto je obrazovno zakonodavstvo stvorilo niz problema koji su se naposljetku manifestirali i kao ekonomski problem.

Sociolog Darko Polšek iznio je tu tezu u jednom od komentara kojim su popraćeni rezultati istraživanja (Kluba) Ekonomskog instituta pod nazivom "Kako probuditi rast hrvatskog gospodarstva". Ključna riječ za poboljšanje obrazovanja je fleksibilnost, odnosno njegova (ne)sposobnost da reagira na promjene okoline, ističe Polšek, zagovarajući liberalizaciju obrazovnih programa na svim razinama. Gospodarstvenici bi se, smatra, u popravljanju situacije u obrazovanju mogli angažirati tako da, u skladu s vlastitim potrebama, i sami organiziraju tečajeve i škole. Njih bi, pak, trebalo i atestirati kako bi ravnopravno konkurirali za javni obrazovni novac i time pokazali da je ono što je dobro za njih i opće dobro.
 

"Time će se stvoriti politički pritisak na promjene krutog zakonodavstva, pojačavati konkurencija, a time i inovativnost programa, škola, nastavnog osoblja i studenata", zaključuje Polšek. Pokazatelji o obrazovanju za Hrvatsku u usporedbi s drugim zemljama EU vrlo su loši, a rezultati ankete EIZ-a pokazali su npr. da gotovo polovica ispitanih poduzeća smatra da postoje problemi u nalaženju odgovarajućih zaposlenika, kao i da su kompetencije novih zaposlenika u padu. U čak 43% anketiranih tvrtki ne postoje programi početnog ili stalnog stručnog obrazovanja.