Ako se sadašnja proizvodnju ugljena ne poveća sigurno ćemo imati manjak struje u zimskom razdoblju", izjavio je srpski ministar energetike Aleksandar Antić. Naime, u poplavljenom rudniku Kolubara sada se proizvodi samo 45 tisuća tona uglja dnevno, što je polovina uobičajene proizvodnje. Termoelektrana Nikola Tesla u Obrenovcu, koja troši ugljen iz Kolubare, kako se navodi, zasad može računati na normalan rad u ljetnim uvjetima jer je potrošnja električne energije manja. 

Analiza stanja
U Rudarskom bazenu Kolubara poplavljena su dva velika površinska ugljenokopa Veliki Crljeni i Tamnava- Zapadno polje. U tijeku je ispumpavanje vode iz kopa Veliki Crljeni, gdje se radi sa sedam pumpa koje su u vlasništvu te kompanije. Razina vode je spuštena za tridesetak centimetara, a završetak posla i ponovno stavljanje u funkciju kopa očekuje se tek za nekoliko mjeseci. Stanje je daleko teže kada je riječ kopu Tamnava-Zapadno polje koje je poslije poplava postalo nalik umjetnom jezeru s oko 200 milijuna prostornih metara vode. Kako navode u Kolubari, još nema nikakvih novosti i radi se na pronalaženju pumpi velikog kapaciteta za ispumpavanje vode. "Pregovaramo sa stranim stručnjacima kako ćemo riješiti naš problem, oni su ovih dana na terenu i analiziraju stanje i tek kada daju svoje mišljenje znat ćemo kada bi mogli računati da će kop ponovno proraditi", kaže Aleksandar Obradović v.d. direktora EPS-a.

Pomoć bez zarade
Rješenje za Kolubaru pokušava pronaći i srpska kompanija Energoprojekt, koja analizira najučinkovitiji način kako se može ispumpati voda iz dva jezera koja su nastala na kopovima Kolubare poslije poplava. Iz Energoprojekta čak navode da su spremni sudjelovati u obnovi i izgradnji oštećenih objekata i infrastrukture i to bez uračunavanja dobiti na tim poslovima."Naši inženjeri iz Energoprojekt Inženjeringa, zajedno s proizvođačima pumpi ispituju najbolje mogućnosti. Mislim da će EPS uskoro pokrenuti razmatranje prijedloga srpskih i inozemnih kompanija za Kolubaru, budući da nam je sada za energetski sustav Srbije najvažnije pronaći način na koji ćemo u što kraćem roku ispumpati vodu iz kolubarskih kopova", rekao je Tanjugu generalni direktor Energoprojekta Vladimir Milovanović. "Spremni smo dati doprinos da oko tog projekta poslujemo na razini dovoljnoj samo za pokriće naših troškova, bez zarade. S takvim stavom i sve druge tvrtke koje mogu pomoći trebaju se uključiti u obnovu poplavljenih područja", dodao je Milovanović. Međutim, Srbija se priprema i za najgori scenarij, tj. za razgovore s Europskom energetskom zajednicom od koje bi, ako se ne bude moglo u dogledno vrijeme pokrenuti proizvodnju ugljena u Kolubari mogla posuditi električnu energiju koje bi se vraćala sljedećeg ljeta.

Prognoza stručnjaka

U srpnju siguran ulazak u recesiju

Poplave će se negativno odraziti na gospodarske aktivnosti u Srbiji i u srpnju se može očekivati da ćemo ući u recesiju, a inflacija neće ostati u planiranim okvirima zbog očekivanog rasta cijena hrane i usluga", izjavio je suradnik beogradskog Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) Saša Đogović. Zato, dodao je Đogović, država mora poduzeti hitne mjere, među kojima je i novi stand by aranžman s MMF-om u rujnu, u kojem bi Srbija trebala zatražiti podršku za reprogramiranje dugova prema Fondu i drugim međunarodnim financijskim institucijama.