Nacionalni parkovi u Hrvatskoj financiraju se najviše iz vlastitih izvora, posebno NP Krka, pokazuje izviješće Državne revizije, koja je analizirala četiri od osam hrvatskih nacionalnih parkova.

NP Krka ostvaruje daleko najviše prihoda i sam pokriva potrebe poslovanja, a problema s financiranjem nema ni NP Mljet, za razliku od nacionalnih parkova Kornati i Paklenica. Prema podacima za 2012., NP Krka imao je i najviše posjetitelja, 733 tisuće, a od ulaznica i prodaje suvenira ostvario je gotovo 56 milijuna kuna. Kornati su s te su osnove uprihodili 3,8 milijuna kuna, s tim da im prihod od prodaje pada iz godine u godinu. Proračunska sredstva stižu na račune svih četiriju parkova, u iznosima od 2,1 milijun, koliko prima NP Krka, do 2,8 milijuna kuna, za NP Mljet. Ipak, za razliku od NP-a Krka, ostalim parkovima to nije nevažna stavka, premda i prihodi od države imaju trend smanjivanja.
 

NP Kornati odskaču po ubiranju prihoda iz donacija, a zajedno s Paklenicom jedini koristi kredite i leasing. NP Mljet, pak, zasad jedini povlači sredstva iz međunarodnih izvora, premda na simboličnoj razini.  Revizori Ministarstvu zaštite okoliša savjetuju da bi trebalo odrediti u postotku dio vlastitih sredstava koji bi nacionalni parkovi morali izdvajati na poseban račun, čime bi se osigurala veća sredstva za provedbu programa zaštite prirode i bioraznolikosti u parkovima. Posebno su nekoliko puta u izviješću upozorili na nužnost jače protupožarne zaštite u parkovima.