Istraživanja regionalne konkurentnosti u Hrvatskoj 2007., 2010. i 2013. godine koje provodi Nacionalno vijeće za konkurentnost potvrđuju da su najkonkurentnije županije ujedno i najrazvijenije: Grad Zagreb, Istarska županija, Varaždinska županija, a najmanje konkurentne županije su i najmanje razvijene: Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Slavonsko-požeška.

Potvrdila nam je to Slavica Singer, profesorica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku te članica NVK.  Posljednji objavljeni podaci odnose se  na 2010. godinu, dok će novi Regionalni indeks konkurentnosti za 2013. biti objavljen krajem lipnja i po prvi puta bi trebao poslužiti i kao putokaz  za mjerenje efikasnosti korištenja europskih fondova za regionalni razvoj te vodič koje mjere poduzeti za poboljšanje konkurentnosti. "Nedavno istraživanje provedeno u Europskoj uniji o konkurentnosti europskih statističkih regija je pokazalo da su najmanje konkurentne regije ujedno i najmanje razvijene, poput 23 regije Bugarske i Rumunjske", kaže profesorica Singer. Prema definiciji OECD-a, konkurentnost je sposobnost zemlje da proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva. Stoga su na vrhu ljestvice svjetske konkurentnosti skandinavske zemlje, SAD i Švicarska, a na vrhu konkurentnosti hrvatskih županija u pravilu se nalaze Grad Zagreb i Istarska županija.

"Međutim veza nije izravna te postoje i manje razvijene zemlje koje su razmjerno visoko rangirane, poput Indije, a za regionalnu konkurentnost Hrvatske to vrijedi za Varaždinsku i Međimursku županiju", kaže Krešimir Jurlin s Instituta za razvoj i međunarodne odnose koji je zajedno sa Singer sudjelovao u izradi studija o regionalnoj konkurentnosti. Postoji velika opasnost da nerazvijene županije upadnu u začarani krug iz kojega teško izlaze. Investicije ne dolaze jer nema lokacijskih prednosti niti dobro obrazovanih radnika, a ako se ulaže samo u obrazovanje, mladi ljudi će u potrazi za poslom odlaziti iz županije. "Nema univerzalnog niti lakog rješenja, ali je moguće odgovarajućim strateškim planiranjem na razini županije, ali i smišljenom integriranom stategijom regionalnog razvoja podizati sve ključne elemente konkurentnosti i istodobno poticajnim mjerama u manje razvijena područja privući investicije koje će otvarati održiva i kvalitetna radna mjesta. Za to je bitna jasna vizija strukturnih promjena i trendova u Europi i svijetu te izrada i provođenje strateških mjera pametnog i održivog rasta i razvoja", kaže Jurlin.

Istraživanje koje je za razdoblje prije krize rađeno na Ekonomskom institutu Zagreb pokazuje konstantan trend rasta nesrazmjera u razvijenosti između županija, a naglašen je bio trend sporijeg rasta onih u kojima dominiraju industrijska proizvodnja i poljoprivreda, dok je tendencija bržeg rasta izražena u županijama u kojima prevladavaju usluge, odnosno turističkim županijama. U uvjetima krize procjene su analitičara da su ovi trendovi još radikalniji i izraženiji, a slične trendove bilježio se u većini mlađih članica EU. Jedan od izuzetaka je Slovenija, u kojoj razlika među županijama nije tako izražena, a razlog je što su svoj razvoj desetljećima disperzirali i što glavnina aktivnosti nije koncentrirana u Ljubljani. Gledaju li se rezultati poslovanja poduzetnika po županijama, Grad Zagreb je apsolutni pobjednik. Prema podacima Financijske agencije za prošlu godinu, poduzetnici Grada Zagreba su s ukupno 2,2 milijardi kuna neto dobiti daleko ispred poduzetnika ostalih županija.

U glavnom gradu Hrvatske zaradilo se više nego u gotovo sedam idućih najprofitabilnijih županija. Ipak, poduzetnici Grada Zagreba zaradili su lani milijardu kuna manje nego što su zaradili njihovi kolege iz Splitsko – dalmatinske županije godinu ranije u kojoj su oni bili lideri po dobiti. Prošle godine su veliki pomak na ljestvici napravili poduzetnici Karlovačke županije koji su u 2013. godini skočili s pete na drugu poziciju. Jedan od najvećih gubitnika je Istarska županija u kojoj je dobit poduzetnicima stopljena s 831 milijun u 2012., na 184 milijuna kuna u 2013. Isti slučaj dogodio se i sa susjednom Primorsko-goranskom županijom u kojoj je poduzetnicima dobit smanjena s 1,1 milijarde kuna u 2012., na 384 milijuna kuna. Značajan pomak u 2013. godini bilježi se i u kategoriji gubitnika. Godinu ranije gospodarstvo devet županija imalo je ukupni gubitak od 3,3 milijardi kuna, a 2013. njih šest je zabilježilo minus od 1,8 milijardi kuna.

Pri tome je najveći pad zabilježila Zagrebačka županija koja je u godinu dana od solidnog dobitaša postala gubitaš, ali je  u visini prihoda ipak zadržala visoko treće mjesto. s druge strane Dubrovačko-neretvanska županija imala obrnut trend i sa začelja se probila na osmo mjesto, zamijenivši gubitašku stavku od gotovo 350 milijuna kuna s 226 milijuna kuna dobiti u 2013. godini. Marijana Sumpor s Ekonomskog instituta u Zagrebu kaže da za poboljšanje rezultata treba aktivno  poticati i privlačiti investicije i da je s obzirom na veličinu, jedina opcija međunarodna aktivnost i izvoz. Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija, kaže da na konačne odluke ulagača uglavnom utječu mjere iz ingerencije države – od porezne politike do kapitalne infrastrukture. "Mnoge investitore odbija slaba prometna povezanost. Ali ono što će se na razvijenost županija tek značajnije osjetiti biti će nova karta regionalnih potpora. Po njoj su nerazvijena područja Slavonije u istom paketu razvijenosti kao i Zagreb. U doba krize takva odluka samo će dodatno produbiti nesrazmjer razvijenosti i ostat će zabetonirano do 2020. godine", upozorava Tolušić.