Nekoliko bivših visokih europskih političara pozvalo je na novi zamah kako bi se provela institucionalna reforma Unije do 2009. U zajedničkoj izjavi koja je objavljena u Firenci države članice se poziva da “se vrate na put reformi europskih institucija”. Među potpisnicima tog dokumenta su i Valery Giscard d’Estaing, bivši francuski predsjednik i tvorac ustava, bivši njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer te bivši predsjednici Italije i Portugala.

Njemačko predsjedanje
Oni pozivaju na pokretanje “svih zainteresiranih strana kako bi novi proces bio zaključen do vremena kada će zasjedati novi Europski parlament, a to je proljeće 2009. godine”. Također se zalažu da cijeli prvi i drugi dio ustava, koji se bavi pitanjima europskih vrijednosti i temeljnim pravima građana, budu zadržani, a treći bi dio koji se odnosi na politike EU trebao biti dodatno pojašnjen. “To bi se moglo ostvariti dodatnim protokolom”, kažu bivši visoki dužnosnici u svojoj izjavi. “Mi ne možemo ostati gluhi i slijepi kada smo suočeni s oživljavanjem europskog integracijskog procesa”, kazao je talijanski predsjednik Giorgio Napolitano. Razgovori o oživljavanju europske institucionalne reforme nedavno su ponovno pokrenuti nakon što su D’Estaignovi sunarodnjaci i Nizozemci lani odbacili taj važni dokument na svojim referendumima. Glavni razlozi su što 1. siječnja 2007. predsjedanje Unijom preuzima Njemačka, a ta je zemlja najavila kako će joj oživljavanje ustava biti jedan od prioriteta te francuski predsjednički izbori na proljeće iduće godine nakon kojih se očekuje da će ta zemlja donijeti odluku što učiniti s ustavom koji na referendumu nije prošao. Pritisak je izvršio i sam predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso koji je izjavio da se EU ne može širiti dalje bez unutarnje reforme. Njemačka je već postigla napredak vezano uz ustav, pozivajući na donošenje ambicioznog teksta za svog predsjedanja Unijom, a sada želi čuti što o tom pitanju nudi Pariz. Francuski konzervativni ministar unutarnjih poslova i kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima Nicolas Sarkozy već je predložio da bi umjesto ustava trebalo donijeti tzv. mini-sporazum, no to je izazvalo negativne reakcije mnogih, uključujući i Nijemce. Francuska ljevica pak nema potpuno jasan stav o tom pitanju, pa je tako kandidatkinja Soc ijalista Segolene Royal samo rekla kako birače treba pridobiti u vezi s europskim reformama.

Otvorena vrata
Stručnjakinja njemačkih socijaldemokrata za pitanja Europske unije Angelica Schwall-Dueren izjavila je kako se nada da vodeći francuski predsjednički kandidati neće upasti u poziciju iz koje će na kraju biti teško riješiti pitanje ustava. “Našim socijalističkim partnerima pokušavam objasniti kako je važno ostaviti otvorena vrata za moguća rješenja”, dodala je. Francuski socijalisti prilično su podijeljeni, jer mu se dio njih protivi zato što smatra da bi taj dokument mogao otvoriti vrata divljem kapitalizmu, a dio želi ustav kako bi se omogućilo lakše funkcioniranje EU. Njemačka planira donijeti konkretan raspored za europsku institucionalnu reformu, koji bi trebao biti predstavljen za summita vođa zemalja članica u lipnju sljedeće godine. Cilj bi bio uspješno dovršenje tog procesa do 2009. godine.

(Igor Medić/ EUobserver)

Finsko predsjedništvo za radikalno smanjivanje broja službenika EU
BRUXELLES – Članice EU razmotrit će danas u okviru rasprave o proračunu za 2007. opsežan program kojim finsko predsjedništvo cilja na smanjenje broja službenika u institucijama EU i na osjetno povećanje njihove produktivnosti rada. Helsinki je u razdoblju od 2007. do 2013. predložio ukidanje svakog drugog mjesta u institucijama EU, koje će se isprazniti putem umirovljenja. Taj bi plan u sljedećoj godini rezultirao smanjenjem broja službenika u EU za 200, ali ne bi obuhvatio prevoditelje ni predviđeno povećanje broja službenika slijedom proširenja Unije. Finska traži i od EK da u razdoblju do 2010. dade svoj doprinos kresanju radnih mjesta u institucijama EU za 500. Aktualno će predsjedništvo troškove uprave u 2007. smanjiti za oko 106,8 milijuna eura u odnosu na prijedlog Europskog parlamenta. Štednja je predviđena i na drugim područjima. Tako bi resor istraživanja dobio oko 2,8 milijardi eura manje sredstava nego što priželjkuju zastupnici u EP-u, a sredstva za fond strukturne pomoć trebala bi biti skresana za 2,5 milijardi eura. Proračun EU za 2007. trebao bi po prijedlogu finskog predsjedništva obuhvatiti 125,6 milijardi eura obveza za isplatu te 114,3 milijarde eura fiksnih isplata, što je 7,7 milijardi eura manje u odnosu na zahtjeve EU parlamenta, ali i dva posto više u odnosu na proračun za 2006. Finski je program predmet žestokih sporenja. Snažno mu se protive i u Europskoj komisiji i u Europskom parlamentu, ali i u pojedinim članicama, ponajprije Poljskoj, Italiji, Španjolskoj i Litvi.
(H)