Financijska imovina građana Hrvatske, s udjelom u BDP-u od 97,5 posto na kraju 2013. godine, relativno je najveća među zemljama središnje i istočne Europe (SIE), navodi se u strateškoj analizi Unicredita.

Bila je čak dvostruko veća od prosjeka regije, odnosno za trećinu veća od prosjeka regije bez Rusije i Turske, a dosegla je i gotovo polovinu usporedivog udjela financijske imovine građana u BDP-u Austrije, Njemačke i Italije, stoji u analizi koja je danas predstavljena na rubu godišnje skupštine Europske središnje banke (EBRD) u Varšavi.

Financijska imovina građana u Hrvatskoj značajno je povećana i u odnosu na kraj 2008., posljednje pretkrizne godine, kada je dosezala 72,7 posto udjela u BDP-u, i to ponajviše zahvaljujući porastu imovine građana u mirovinskim fondovima i bankovnim depozitima. No, jednim je dijelom na povećanje udjela utjecalo i nominalno smanjenje BDP-a od 4,4 posto u tom razdoblju, napominju u Unicreditu.

S druge strane, udio financijskih obveza hrvatskih građana u BDP-u od 39,2 posto također je na kraju 2013. bio relativno najveći među zemljama SIE regije, ali je razlika u odnosu na prosjek regije ipak bila nešto manja u usporedbi s financijskom imovinom.

U odnosu na udio zaduženosti građana Austrije, Njemačke i Italije u BDP-u (58 posto), zaduženost hrvatskih građana relativno je bila samo za trećinu manja.

No, u Unicreditu ističu da je u razdoblju od 2008. do 2013. došlo do značajnog razduživanja hrvatskih građana, te su njihove ukupne financijske obveze na kraju 2013. bile čak i nominalno niže za 2,2 posto u odnosu na stanje zabilježeno na kraju 2008. godine. Udio zaduženosti u BDP-u ipak je nešto povećan, s 38,3 posto na 39,2 posto, zbog spomenutog istodobnoga nominalnog smanjenja BDP-a.

Neto financijska imovina hrvatskih građana je zahvaljujući takvim kretanjima bruto imovine i obveza na kraju 2013. s udjelom u BDP-u od 58,3 bila ne samo najveća među državama SIE regije, nego je u razdoblju nakon 2008. i rasla znatno brže od prosjeka regije, te je dosegla gotovo 40 posto usporedivoga udjela neto financijske imovine građana Austrije, Njemačke i Italije u BDP-u.

Ukupna neto financijska imovina građana u srednjoj i istočnoj Europi više je nego udvostručena od 2004. godine te je lani dosegnula gotovo 780 milijardi eura, navodi se dalje u Unicreditovoj analizi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Unatoč tome, udio neto financijske imovine kućanstava u SIE u BDP-u u prosjeku i dalje iznosi otprilike četvrtinu usporedivog udjela u velikim razvijenim zemljama, što ukazuje da u tom pogledu postoji značajan prostor za dodatno približavanje regije zapadnoj Europi.

Usporedbe radi, neto financijska imovina građana Austrije, Njemačke i Italije u 2013. iznosila je 6.800 milijardi eura.

Općenito, jaz u zastupljenosti financijskih usluga između zemalja SIE i razvijenijih tržišta vidljiviji je na strani imovine, nego na strani obveza.

„U budućnosti će se približavanje neto financijske imovine građana u SIE zapadnoeuropskim standardima postupno nastaviti, uglavnom potaknuto ubrzanjem rasta štednje i ulaganja“, smatra Gianni Franco Papa, direktor UniCredita za srednju i istočnu Europu.

Inače, po sastavu financijske imovine, primjetno je da „novčana imovina“ koja se sastoji od gotovog novca u optjecaju i depozita u domaćoj i stranoj valuti i dalje prevladava.

„Umjereni pomak prema institucionaliziranim ulaganjima nastavit će se u idućim godinama. No, novčana će imovina ipak ostati dominantna klasa imovine, uz određene razlike od zemlje do zemlje“, istaknula je Carmelina Carluzzo, potpredsjednica odjela UniCredita za strateške analize u SIE.