Jedan od najvećih financijskih skandala u povijesti Austrije ušao je u završni čin. Bankarska i financijska grupacija Hypo Alpe Adria, koju je Austrija 2009. bila prisiljena nacionalizirati kako bi izbjegla njezin kolaps, prikupila je obvezujuće ponude zainteresiranih za kupnju mreže Hypo banaka u jugoistočnoj Europi.

Rok za predaju ponuda istekao je u petak, 9. svibnja, a od sljedećeg tjedna počinju pregovori s ponuđačima. Neslužbeno, pristiglo je više ponuda i većina njih nudi kupnju čitave mreže u paketu, a ne banaka po pojedinim zemljama.  Od nacionalizacije banke do danas austrijski porezni obveznici platili su preko 6 milijardi eura, otkriva austrijski vicekancelar i ministar financija Michael Spindelegger s kojim smo razgovarali u Bruxellesu. A konačni trošak znat će se tek za koju godinu. Sada je za Austriju bitno da proda zdrave dijelove banke u jugoistočnoj Europi, koji čine 8,5 milijardi eura u ukupnoj aktivi bankarske grupe. Austrijski dio banke već je prodan, dijelovi u ostalim zemljama su ugašeni ili u procesu gašenja, a sve nezdrave aktivnosti banke prebacuju su u tzv. lošu banku koja će se postupno likvidirati. Iz mreže u JI Europi u lošu banku u Austriji prebacuju se nenaplativi krediti ukupno vrijedni 8,2 milijarde eura. Europska komisija dala je Austriji jasan rok da proda ili pokrene gašenje svih dijelova Hypo grupe do sredine 2015. godine. 

Prodajete li dijelove Hypo banke u jugoistočnoj Europi zasebno po zemljama ili u paketu kao mrežu?
Ovisi o tome tko je zainteresiran za kupnju čitave mreže i tko je zainteresiran za kupnju samo jednog dijela. Već sada vidimo da postoje zainteresirani za kupnju čitave mreže. Naravno, takva ponuda bi za nas imala prioritet, ali detaljno ćemo analizirati ponude i zatim ćemo odlučiti. Ono što u ovom trenutku mogu reći jest da postoji velik interes, puno je ponuđača, i to je dobar znak. Jer to je dobra banka, u Hrvatskoj i u drugim zemljama zapadnog Balkana. 

Možete li nam reći tko su zainteresirani kupci?
Ne mogu reći tko što nudi jer to je proces tijekom kojega ne smijemo otkrivati tajne detalje. Ali smatram da su to vjerodostojni ponuđači i siguran sam da ćemo vrlo brzo naći nekoga tko je voljan kupiti čitavu mrežu ili jedan njezin dio. 

Definitivno, dakle, očekujete da će do sredine 2015. sve Hypo banke u jugoistočnoj Europi – u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori – biti prodane?
Da, naravno. Europska komisija dala nam je krajnji rok do sredine sljedeće godine, do kada sve moramo prodati. Ali siguran sam da ćemo finalizirati taj proces i prije, već do kraja ove godine. 

Predsjednik Uprave grupe Hypo Alpe Adria International nedavno je rekao da je knjigovodstvena vrijednost balkanske Hypo mreže oko 500 mil. eura. Je li to cijena koju očekujete u prodaji?
Ne mogu vam reći detalje o cijeni, ovisi o tome tko će koliko ponuditi. Možete biti sigurni da vodimo vrlo ozbiljan proces i da nećemo prodati nekome tko nije vjerodostojan i ozbiljan. Novi vlasnik dijela ili čitave Hypo mreže u JI Europi nastavit će raditi s ljudima u Hrvatskoj i drugim zemljama kao i prije. 

Koliko su austrijski porezni obveznici dosad platili za nacionalizaciju HAAB-a?
Dosad smo potrošili više od 6 milijardi eura. Imamo puno kredita koji sada ne donose prihod, ali na kraju procesa, kad sve bude prodano, imat ćemo završni račun i tada ćemo zaista moći reći koji je trošak to bio za Austriju. Mogu predvidjeti da će trebati još puno godina da prodamo različitu imovinu. Naša je odluka da ćemo sada prvo prodati mrežu banaka u Hrvatskoj i drugim zemljama JI Europe, zatim ćemo ostatak banke prebaciti u posebnu, tzv. lošu banku u Austriji. 

Hoće li, dakle, bivši vlasnici Hypo banke, bavarska banka BLB i savezna država Koruška, pokriti dio troškova restrukturiranja banke?
Prvo, Austrija će učiniti što je obećala. Svi koji su ulagali u obveznice ove banke dobit će natrag svoj novac. To nije problem. Oni koji su davali rizičan kapital banci, to je druga priča. U ovom trenutku želimo pregovarati s njima jer smatram da je nužno da i oni sudjeluju u pokrivanju gubitaka koje pokrivamo posljednjih godina. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kažete da mreža Hypo banaka u JI Europi predstavlja dio grupe koji još dobro funkcionira. Ipak, knjigovodstvena vrijednost je vrlo niska u usporedbi s vrijednošću prije krize. Pola milijarde eura je prilično mali dio od, primjerice, 8,5 milijardi koliko se govori da iznosi aktiva mreže u JI Europi. Jeste li zadovoljni tom razlikom?
Ne, nisam zadovoljan. Ali kriza je pogodila sve zemlje, sve institucije, i to moramo imati na umu. Nadam se da će Hrvatska i druge zemlje JI Europe ponovo postići gospodarski rast i prosperirati, što će stvoriti dobre uvjete za rast vrijednosti banke u budućnosti. Također, moramo znati da država kao vlasnik banke nije najbolje rješenje. Banke trebaju biti privatne institucije koje se nalaze u tržišnom natjecanju s drugima.  

U kratkim crtama, kad gledate unatrag, kako biste opisali ono što se dogodilo s Hypo bankom? Što je bila sistemska pogreška koja je dovela banku na rub propasti? 
Nisam bio ministar kad su stvari krenule loše, tako da mogu govoriti samo iz današnje perspektive. Nekoliko nas je razloga dovelo do ove situacije. Prvo, kriza. Ovo nije jedina banka koju je pogodila kriza. Pogledajte Njemačku, koja je imala puno veće probleme s bankama nego Austrija. A i druge zemlje. Drugo, menadžment nije najbolje radio svoj posao. U tijeku su istrage i sudski procesi protiv članova uprave iz tog vremena. I treće, što je znatno pogodilo Austriju, austrijska savezna država Koruška je davala jamstva za obveznice banke i to je razlog zašto mi danas kao Austrija imamo obveze. To nas pogađa. Kao što sam rekao, potrošili smo dosad više od 6 milijardi eura na sanaciju Hypo Alpe Adria banke. 

Tri savjeta za gospodarski oporavak Hrvatske

Spomenuli ste da se nadate da će se gospodarstvo oporaviti u Hrvatskoj i u drugim zemljama. Austrija ima najnižu stopu nezaposlenosti u EU, Hrvatska ima treću najvišu. Hrvatska je u šestoj godini recesije i stanje je vrlo loše. Kad biste morali dati savjet Hrvatskoj, što biste joj savjetovali da smanji nezaposlenost, vrati se ekonomskom rastu, a sve to u kontekstu fiskalne prilagodbe?

Tri stvari bih spomenuo kao savjet. Prvo, optimizam. Nužno je dati poduzećima ispravan pravac, a optimizam je potreban za ponovno uzdizanje. Drugo, obrazovanje. Nužno je imati prave ljude na pravim mjestima i stoga je potrebno ulagati u obrazovanje. Mi smo to učinili, ali svejedno nismo na kraju tog puta nego moramo još raditi na tome. I treće su strukturne reforme. Započeli ste taj proces, ali morate ga nastaviti.