Američki biznismeni očito previše ne mare za politiku Bijele kuće prema Rusiji.

Nakon što je američki predsjednik Barack Obama još 17. ožujka najavio politiku izolacije Rusije iz svjetskih poslovnih i financijskih tokova, čelnici najvećih američkih banaka i kompanija kao da su prečuli njegove riječi.Prema pisanju Businessweeka, predsjednici uprava Goldman Sachsa, Morgan Stanleya, Vise, Pepsia te aluminijskog diva Alcoe sudjelovat će na svibanjskom Međunarodnom ekonomskom forumu koji će se održati u Sankt Petersburgu. Iako je šef Goldmana Lloyd Blanfein naveden na službenoj stranici Foruma kao "potvrđeni sudionik", glasnogovornik te najčuvenije banke s Wall Streeta kazao je kako ipak još nije sigurno tko će iz banke otputovati u Rusiju. Posebno je zanimljivo sudjelovanje predstavnika Vise Charliea Scharfa. Naime, Visa je među prvima reagirala na rusko pripajanje Krima suspendirajući – zajedno s MasterCardom – kartične transakcije na teritoriju Rusije.

Pragmatični poduzetnici
Iako se pisalo da će u grad na Nevi otputovati i Michael Corbat, predsjednik uprave Citigroupa, glasnogovornik te banke demantirao je da će Corbat sudjelovati na tom skupu. Inače, popis predstavnika američkih korporativnih perjanica nije konačan. Svega dva mjeseca nakon što su ruske snage preuzele kontrolu nad nekad ukrajinskim poluotokom Krimom inicirajući tako krizu koja se svakim danom sve više produbljuje, konzultantska tvrtka Boston Consulting Group planira u Sankt Petersburg poslati devet svojih zaposlenika."U trenutnom volatilnom okružju, posebno je važno održati dijalog o ključnim ekonomskim i poslovnim temama", naglasio je Jan Dirk Waiboer, direktor moskovske podružnice BCG-a.

Inače, ta kompanija ima 80 podružnica diljem svijeta. Vrlo slično razmišljaju i u Caterpillaru koji će u Rusiju uputiti trojicu svojih top menadžera kako bi "bolje shvatili trenutno gospodarsko okruženje", pojasnila je glasnogovornica te kompanije Molly Donahue.Imajući u vidu jake veze s Aeroflotom, ruskim nacionalnim avioprijevoznikom, u Sankt Petersburg otići će i direktor američke i ruske divizije Boeinga. Ipak, kako je istaknuo glasnogovornik John Dern, Boeing nastavlja detaljno promatrati razvoj situacije kako bi predvidio kakav bi utjecaj, ako ikakvog utjecaja uopće bude, mogao biti na njihove poslovne operacije. Iako su izgovori glasnogovornika kompanija krajnje neuvjerljivi, želja za sudjelovanjem na tom skupu postaje mnogo razumljivija ako se zna o čemu se svake godine u Sankt Petersburgu govori.

Rusiju se ne može ignorirati
Ovaj skup američki mediji uspoređuju sa sličnim skupom koji se održava u švicarskom Davosu, samo bez skijanja i poznatih osoba, ali sa predstavnicima državnih ruskih kompanija. I naravno, Vladimirom Putinom kao domaćinom. Ovaj ekonomski forum održava se svako proljeće u Putinovu rodnu gradu, a prošle je godine privukao 6035 sudionika iz 81 države.Riječ je o prvoklasnoj prilici za Rusiju i Putina da dodatno dođu pod svjetla svjetskih reflektora, a prošle je godine skup iskorišten i za njegove bilateralne razgovore s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. K tome, na sastancima i poslovnim susretima lani je sklopljeno ugovora u vrijednosti 294 milijarde dolara, kako je službeno objavljeno. To je brojka na koju niti jedan ozbiljan poslovni čovjek ne može ostati hladan, koliko god vanjska politika njegove zemlje imala nešto protiv. Unatoč geopolitičkim nestabilnostima i popriličnoj korupciji, Rusiju kao poslovnog partnera očito je nemoguće ignorirati.

Tim više jer je riječ o osmom svjetskom gospodarstvu. Američke kompanija stoga su se našle između svojevrsnog čekića i nakovnja. Mogu se oglušiti na poziv i tako propustiti priliku za zaradu te razbjesniti lokalne partnere ili otići i naljutiti Bijelu kuću. Očito da američke kompanije procjenjuju da im se više isplati sudjelovati na skupu koji se održava 22. svibnja.No, izgleda da i politika ima sluha za potrebe poslovne zajednice. Kada su novinari 22. travnja upitali glasnogoornika Bijele kuće Jaya Carneya o svibanjskom okupljanju u Sankt Petersburgu i posljedica po američku poslovnu zajednicu, on je kratko odgovorio kako nije upoznat s tim skupom. Američko ministarstvo financija na upit medija uzvratilo je kako njihovi predstavnici neće sudjelovati, a što se tiče privatnih kompanija, na njima je da odluče hoće li sudjelovati.

Drugo tržište Pepsija
Pepsi je jedna od kompanija koja smatra da joj se mnogo više isplati sudjelovati na Forumu. Rusija je ipak drugo najveće tržište za tog proizvođača gaziranih pića i vječnog konkurenta Coca-Cole. Lani je Pepsi u Rusiji uprihodio pet milijardi dolara. Zanimljivo, lani Pepsi nije sudjelovao na Forumu putem svojih predstavnika, ali je bio jedan od sponzora skupa doniravši 30 tisuća boca svojih pića. Šefica Pepsia Indra Nooyi ove će godine sudjelovati, a još nije poznato i hoće li kompanija nastaviti sa svojim sponzorstvima Foruma.S druge pak strane, The New York Times piše da kako se bliži datum početka Foruma, politički pritisak na kompanije sve više jača. Ta ugledna novina navodi, pozivajući se na neimenovane izvore, sve češće telefonske pozive predsjednikovih savjetnika, pa se čak govori da je dogovoren gotovo potpuni bojkot američkih poslovnih ljudi.Cam Harvey, profesor međunarodnog poslovanja na poslovnoj školi sveučilišta Duke, smatra kako će razvoj političke situacije odlučiti hoće li sve najavljene kompanije uistinu i otići. "Očekujem da će mnoge kompanije čekati do posljednjeg trenutka hoće li ići ili ne", ocjenjuje Harvey. 

Posao desetljeća

Ruski plin kreće put Kine

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Zamenik ruskog ministra energetike Anatolij Janovski kaže kako je pred zaključenjem dugoočekivani ugovor o Gazpromovoj opskrbi Kine ruskim plinom. "Nadamo se da će pregovori biti završeni kao što je predviđeno, jer je 98 posto ugovora već spremno", rekao je prekjučer Janovski, uoči posjeta ruskog predsednika Vladimira Putina idućeg tjedna Kini. Kako javlja Reuters, Gazprom, najveći ruski proizvođač prirodnog plina, više je od deset godina pregovara s Kinom o opskrbi te zemlje plinom, a tenzije zbog ruskog pristupa ukrajinskoj krizi još su više naglasila ta nastojanja. Ruski pluinaski monopolist je u travnju poručio kako će u svibnju finalizirati ovaj ugovor.