Iza američkih prodavača je veoma uspješan mjesec ožujak, u kojem su itekako iskoristili poboljšanje vremenskih uvjeta na sjevernoameričkom kontinentu, koji je dugo vremena trpio posljedice nezabilježeno hladne zime.

Prodaja robe široke potrošnje je u ožujku porasla za 1,1% u odnosu na protekli mjesec, nadmašivši time očekivanja analitičara koji su predviđali rast od 0,9%. Ovaj pozitivan pokazatelj se nadovezao tako na uspješnu veljaču koja je donijela porast prodaje od 0,7%. Treba napomenuti da je porast prodaje u ožujku najveći još od rujna 2012. godine, potvrđujući tako pozitivne gospodarske trendove u najvećoj svjetskoj ekonomiji. Nakon porasta temperature, porast potražnje za određenim artiklima je bio prilično logična posljedica, pa je tako čak deset od trinaest komponenti koje se koriste za izračun ovog pokazatelja ostvarilo rast u proteklom mjesecu. Za ilustraciju, prodaja osobnih automobila je u ožujku porasla za čak 3,1% u odnosu na veljaču, a najbolje rezultate su ostvarili General Motors, Ford i Toyota.

Rezultati prodaje u trgovačkim lancima su zabilježili najveći skok još od ožujka 2007. godine. U takve, prilično iznenađujuće, pozitivne rezultate treba ubrojiti i veću potrošnju na namještaj, građevinski materijal te sportske rekvizite. Na spomenute rezultate nadovezala su se i pozitivna kretanja na tržištu rada, gdje je u ožujku zabilježen broj od 197.000 novozaposlenih, što je također nadmašilo očekivanja analitičara, ukazujući na stabilnost i održivost gospodarskog oporavka u američkoj ekonomiji. Dakle, očito je da navedeni podaci ne ostavljaju sumnju u to da će i u ovoj godini najveće svjetsko gospodarstvo ostvariti zavidnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda, jer je očito da stanovništvo s obzirom na vidljivo poboljšanje gospodarskih pokazatelja ponovno pokazuje pojačanu sklonost potrošnji, što je naravno jedan od glavnih preduvjeta rasta privrede. Održivost i povećanje gospodarskog rasta bilo je i glavna tema sastanka Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu.

Na sastanku je ukazano da je protekla gospodarska kriza i globalna recesija smanjila potencijal gospodarskog rasta u razvijenim državama za otprilike 0,5%, pri čemu su najveće posljedice osjetile neke od vodećih europskih ekonomija. Ipak, usprkos tome što neke od najbogatijih svjetskih zemalja još osjećaju posljedice recesije, rast razvijenih zemalja bi u ovoj godini trebao premašiti stopu od 2%, po prvi put nakon 2010. godine. Opći zaključak sastanka je taj da je najvažniji prioritet razvijenih zemalja poboljšavanje stope gospodarskog rasta uz provođenje strukturnih reformi, kojima je cilj podizanje životnog standarda i povećanje broja radnih mjesta, što je u ovom trenutku osobit problem u zemljama eurozone. Kao što je već više puta spomenuto, glavni instrument u globalnom gospodarskom oporavku i izlasku iz recesije je politika jeftinog novca, tj. niskih kamatnih stopa.

Trenutno u većini tih zemalja postoji opasnost od deflatornih kretanja, što ostavlja mogućnost kreatorima monetarne politike da kamatne stope drže na dosadašnjim rekordno niskim razinama, ili da ih čak dodatno smanje. Ipak, sa jačanjem gospodarskog oporavka, u prvi plan će vrlo vjerojatno izbiti prijetnja od rasta inflacije, što će za posljedicu morati imati rast kamatnih stopa i povlačenje dijela novca iz optjecaja. Neki analitičari sugeriraju da bi eventualni nagli rast kamatnih stopa u određenom razdoblju mogao bitno ugroziti gospodarski oporavak, ali prema sadašnjem stanju stvari, izvjesno je da do toga neće doći u narednih nekoliko godina. U međuvremenu je na kreatorima ekonomske politike da provedu odgovarajuće strukturne reforme kako bi zadržali i eventualno poboljšali trenutne pozitivne trendove. Za nadati se da će nastavak održivog oporavka na globalnoj razini, kao i ubrzavanje gospodarskog rasta eurozone imati i pozitivan efekt na hrvatsko gospodarstvo, koje već dulje vremena bezuspješno pokušava pronaći izlaz dugogodišnje recesije.